Edutopia piše da su pročitali stotine istraživanja provedenih na polju obrazovanja i objavljenih u 2020. godini, pa preporučuju najzanimljivije zaključke iz nekih od njih, a Školegijum ih bira šest.
- Glumeći širiti vokabular
Kada djeca uče novi jezik, ukoliko to rade glumeći imaju mnogo veće šanse da se riječi koje nauče tokom vježbe sjete i nakon nekoliko mjeseci. Istraživačice su radile sa osmogodišnjom djecom koja su koristila mimiku u širenju vokabulara – naprimjer za njemačku riječ flugzeug širila su ruke i imitirala avion. Kada su ih nakon dva mjeseca ponovo pitali za ovu riječ, mališani koji su je prvobitno odglumili u 73% slučajeva češće su je se sjećali. U praksi ovo znači da vokabular možemo obogatiti na mnogo načina: crtanjem, glumom...
- Neuronauka preporučuje pisanje rukom
U studiji sa đacima koji pohađaju sedmi razred pratilo se kako se najbolje uči: kada se piše rukom, crta ili tipka na računaru. Prva dva načina proizvela su neuralne veze koje pokazuju dublji nivo razumijevanja. Ipak, tipkanje je bitno jer su nam digitalne vještine jako potrebne danas, a postoje i dokazi da tehnologija može biti korisna djeci sa disleksijom.
- Prijemni testovi na fakultetima beskorisni su
Jedna od studija provedenih tokom 2020. pokazuje kako ne postoji dovoljno pouzdana veza između rezultata testa i uspješnosti u studiranju. Štaviše, naučnici smatraju da su ocjene iz srednje škole bolji pokazatelj istrajnosti, organizacije i sposobnosti držanja pažnje, a upravo su one ključne za uspješne fakultetske studije.
- Ocjenjivanje na osnovu jasnih kriterija smanjuje pristrasnost
Jasno utvrdite standarde prije nego što počnete ocjenjivati i držite ih se tokom cijelog procesa, zaključak je studije nastale nakon što su naučnice angažirale više od 1.500 nastavnika čiji je zadatak bio ocijeniti sastav koji je navodno napisalo dijete drugog razreda.
Postojale su dvije verzije sastava: u jednoj se član porodice ovog djeteta zvao Dashawn, a u drugoj Connor. Verzija sa imenom Connor dobila je 13% više prolaznih ocjena, iako je sastav bio identičan.
Pristrasnost u ocjenjivanju moguće je eliminirati ako imamo eksplicitan set kriterija za ocjenjivanje, poručuju nam ove naučnice.
- Veza između termoelektrana na ugalj i učenja
Kada su se u Chicagu zatvorile termoelektrane na ugalj, odsustvo đaka smanjeno je za 7%, što se povezuje i sa smanjenim brojem osoba sa respiratornim problemima na tom području. Studija koju su objavile Duke i Penn State pokazuje kako često zanemareni vanjski uslovi, poput kvaliteta zraka, stope kriminala u susjedstvu ili zvučnog zagađenja, imaju veliku ulogu na zdravlje djece i njihovu spremnost za učenje. Ne možemo postići jednakost u školovanju ukoliko se ne pozabavimo nejednakošću u gradovima i naseljima, ali i u vlastitim domovima.
- Đaci koji postavljaju dobra pitanja više uče
Neke od najpopularnijih strategija, kao što je podvlačenje teksta, ponovno čitanje bilješki ili izdvajanje ključnih rečenica, nisu toliko korisne za učenje, navodi se u studiji. Naime, učenice i učenike korisnije je potaknuti da postavljaju pitanja o učenju. Vremenom bismo ih trebali navoditi da postavljaju ona bitnija, koja će voditi ka većem razumijevanju.
Prema ovoj studiji, đaci koji su učili o nečemu i nakon toga sami tražili rješenja imali su za 14% bolji uspjeh na provjerama znanja nego oni koji su za učenje koristili pasivne strategije poput ponavljanja ili podvlačenja. To ne samo da ohrabruje djecu da na dublji način razmišljaju o nekoj temi, nego pospješuje njihovo pamćenje.
Prijedlog za nastavnice je da im za kontrolne daju da sama smisle pitanja! Za online učenje mogu probati Jeopardy! – alat za smišljanje pitanja različite težine.
Izvor: Edutopia: The 10 Most Significant Education Studies of 2020
