7. januar godišnjica je smrti Nikole Tesle. Prije godinu dana, na ovu godišnjicu, predstavnici fondacije Tesla Science Foundation iz Philadelphije održali su u New Yorku memorijalnu konferenciju sa temom Uvođenje Nikole Tesle u nastavni plan i program SAD-a i drugih država svijeta.
Teslu u školske programe
Ashley Redfearn Neswick, profesorica na Tacony Academy for Young Talents izjavila je tom prilikom kako se nada da će Ministarstvo obrazovanja pozitivno reagovati na ovu inicijativu i da će se mladim Amerikancima pružiti mogućnost da u toku školovanja saznaju više o radu jednog od najpametnijih ljudi u svjetskoj istoriji. Prema ovom prijedlogu u školama bi se izučavali Teslini pronalasci, a podršku ideji dalo je preko stotinu naučnika iz SAD-a. U toku je priprema opsežnog elaborata za pokretanje pilot projekta u američkim školama. Nikola Lončar iz Tesla Science Foundation je odlučan: Mi ne smijemo da odustanemo od projekta uvođenja Tesle u nastavni plan i program i zato moramo da napravimo dobru bazu za profesore. Takođe, radićemo na tome da napravimo program za poslijenastavne aktivnosti kao što su filmovi i prezentacije Teslinih izuma što može da zainteresuje djecu.
Teslu u crkve
Nekako u isto vrijeme, u Beogradu je pokrenuta inicijativa da se urna sa posmrtnim ostacima velikog izumitelja, koja se čuva u Muzeju Nikola Tesla u Beogradu od 1952. godine, premjesti u portu Hrama Svetog Save na Vračaru. Crkvene vlasti kao argument za premještanje navode kako je najbolje mjesto za čuvanje Teslinih zemnih ostataka pored ostataka Svetog Save i Karađorđa. Ovakva religijska i politička zloupotreba lika Nikole Tesle naišla je na osudu srbijanske javnosti, koja je kulminirala demonstracijama ispred Muzeja Nikola Tesla, kada je hiljadu demonstranata prisililo gradske vlasti da zamrznu odluku o premještanju Teslinog posljednjeg prebivališta.
Za ovdašnje političke elite, Teslino nacionalno određenje važnije je od svih njegovih izuma zajedno. Zato u Hrvatskoj vlada određena vrsta zbunjenosti. Uski nacionalistički kalup teško može prihvatiti ideju o slavljenju i proučavanju djela čovjeka koji je patentirao više od 700 izuma na kojima se temelji današnji moderni način života, koji je rođen u Hrvatskoj, ali koji nije Hrvat, već Srbin. Zato ne iznenađuje što su urednici hrvatske verzije Wikipedije odlučili da Teslin životopis počnu sa Tezama o hrvatskom porijeklu.
Sa druge strane, u Beogradu je Tesli njegovo srpsko porijeklo dovoljno za dobijanje svetačkog oreola na portretnoj ikoni, dok će na svoje mjesto u nastavnom planu i programu morati još malo da pričeka.
Da bismo poštovali i ispravno vrednovali Teslin intelekt, razum, maštu, kreativnost, genij..., trebali bismo imati bar djelić toga.
Pažnja! Ako vam se sviđa pročitano, prionite i na ostale tekstove Enesa Kurtovića:
... i još mnogo drugih.
Ko čita, ne skita!
