Kompjuteri nas čine glupljima

Školegijum redakcija

14.11.2015
ap_564850baa4994.jpg
Enes Kurtović
e-espresso

Kompjuteri nas čine glupljima

Da li komjuteri olakšavaju i poboljšavaju obrazovanje?

Jonathan Zimmerman, profesor historije na Univerzitetu u New Yorku, autor knjiga na temu obrazovanja i kolumnista magazina kao što su The New York Times i Washington Post, napisao je zanimljiv članak na temu Da li vas kompjuter čini glupljima? Članak je objavljen u novinama srednje škole Lower Merion High, koju pohađaju njegove dvije kćerke. Bojim se da imam lošu vijest. Kompjuter vas čini glupljima. Najprije zato što vam odvlači pažnju. Jeste li pročitale šta sam upravo napisao, ili ste u isto vrijeme provjeravale Facebook? Ukoliko jeste, moram vam reći da imamo dokaze da nećete razumjeti i da se nećete sjećati o čemu sam pisao, bar ne onako kako biste razumjele da niste radile više stvari u isto vrijeme. Clifford Nass, profesor na Stanfordu dokazao je da oni koji rade više stvari u isto vrijeme, kada se u obzir uzme svaka od kognitvnih vještina, te iste stvari rade na gori način. Profesor nastavlja sa tvrdnjom da mobiteli, TV i radio, kao i mlađi brat ili sestra doprinose tome da radimo više stvari u isto vrijeme. Ali da su kompjuteri glavnim razlogom što te stvari radimo na lošiji način. Za one koji će tvrditi da čitaju na kompjuteru i da im ne trebaju staromodne knjige, profesor Zimmerman citira Jakoba Nielsena, bivšeg inženjera kompanije Sun Microsystems, koji je pokazao da, kada čitamo sa ekrana, pogled nam skače po tekstu i rijetko možemo apsorbirati članak u potpunosti. Obratio se i onima koji tvrde da su kompjuteri, interakcija, propitkivanje, suradnja i inovacija budućnost, te da nove generacije ne čitaju kompletne članke, knjige i ne pišu linearne tekstove u dosadnim kolumnama. Dajte, molim vas. Kada god izmislimo novu napravu, neko nam kaže da će ona iz korijena promijeniti obrazovanje; od 1922. godine, kada je Thomas Edison tvrdio da će film revolucionirati sistem obrazovanja, 1930., kada je isto rečeno za radio, pedesetih i šezdesetih za televiziju i danas za kompjutere. Međutim, obrazovanje se nije promijenilo. I neće se promijeniti. Ja predajem na fakultetu i moji studenti i studentice rade iste stvari koje sam i ja radio na fakultetu: analiziraju, izvode, razmišljaju kritički. Kompjuteri im ne olakšavaju posao. Štaviše, otežavaju ga. Završava prepričavajući reklamu iz osamdesetih godina prošlog stoljeća u kojoj jedan čovjek drži jaje i govori: Ovo je vaš mozak. Potom razbije jaje u tavi i kaže: Ovako izgleda vaš mozak kad se drogirate. Ima li neko pitanje? Profesor Zimmerman dodaje: Ovo je vaš mozak, najnevjerovatnija i najdinamičnija mašina za učenje na svijetu. A ono u tavi je vaš mozak kada ste na kompjuteru. Ima li neko pitanje? 

Orginalni tekst dostupan ovdje.
 
Prevela i prilagodila Merima Dervišić.
Foto: E. Kurtović
 
Pročitajte još vijesti iz svijeta:
Neobičan čas biologije
Sumnja u moderne koncepte podučavanja
Siromaštvo, obrazovanje i kazna

Najnovije

 
Razglednica iz Dismalanda
Dragana Smart
29.12.2025
Stvaralački otpor
Mervan Miraščija
28.10.2025
Camp Nou nauke
Jelena Kalinić
16.06.2025
Ishodi učenja u zahodu mature
Namir Ibrahimović
10.06.2025
Kraj školske godine, fotofiniš
Anes Osmić
04.06.2025
Reformar’s Coming
Nenad Veličković
29.10.2024
Cuke i djeca
Školegijum redakcija
06.12.2023
Francuski i može i ne može, ali turski može svakako
Smiljana Vovna
30.11.2023