Ma koliko nam privlačno zvučala teorija da obogaćivanje znanja iz kulture zasigurno doprinosi boljim akademskim rezultatima, i koliko god je lijepo misliti da posjete muzejima ili mjestima od historijske važnosti bude interesovanje za historiju, odnosno posjete teatru interesovanje za dramsku umjetnost, ne možemo pronaći niti jedan mehanizam koji bi pokazao vezu između vannastavnih aktivnosti i boljih ocjena na ispitu iz maturskih predmeta, stoji u zaključcima studije na kojoj su radile istraživačice sa univerziteta Sussex i Edinburgh.
Studija koja će biti objavljena u Britanskom žurnalu sociologije obrazovanja pokazuje kako vannastavne aktivnosti na polju kulture nemaju bitan utjecaj na smanjenje klasne nejednakosti. Međutim, autorice napominju da to ne znači kako se posjete muzejima i slični programi iz kulture na bi trebali održavati u okviru nastave, jer je jasno da oni proces učenja čine ugodnijim. Štaviše, veliki broj drugih studija pokazuje da kulturne aktivnosti pomažu ljudima koji pate od depresije, demencije i hronične boli. Jedna studija čak pokazuje kako ljudi koji idu u muzeje, umjetničke galerije i pozorište duže žive, jer se u njihovom slučaju zabilježio smanjen rizik od prijevremene smrti.
Međutim, ove naučnice smatraju da postoje solidni dokazi da čitanje uveliko može pomoći u ostvarenju boljih akademskih rezultata. Đaci koji čitaju i onima kojima se čita, prema njihovim podacima, ostvaruju bolje rezultate na ispitima.
Kada djeca uživaju u čitanju, posjećuju biblioteku ili o knjigama pričaju sa ukućanima, njihovi rezultati su u prosjeku viši za od sedam do devet poena, što je jako bitan rezultat ukoliko u obzir uzmemo da je na maturi potrebno osam poena za najvišu ocjenu, dodaju one.
Izvor: The Guardian: Museum visits do not improve GCSE results, study reveals
