Tri magistrice Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu koje su 2014/15. godine upisale master studij kreiran u saradnji sa Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu još nisu dobile hrvatske diplome koje su obećane u konkursu za upis na taj studijski program. No kada su magistrirale dobile su samo sarajevske diplome uz obrazloženje da se dok su one studirale promijenio zakon u Hrvatskoj i da Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske (AZVO RH) odbija izdati diplome. Sarajevskim magistricama nije pomoglo ni višestruko obraćanje Univerzitetu, Rektoratu, agencijama za visoko obrazovanje i u BiH i u Hrvatskoj, niti obraćanje ombudsmenima. Višestruko obraćanje ombudsmenima nije pomoglo ni da dobiju ugovor između Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu kaže da se u ugovoru nalaze podaci čija bi objava bila štetna po drugu ugovornu stranu. Jedini koristan savjet su dobile od inspekcije: da same provedu postupak nostrificiranja i onda od Ekonomskog fakulteta u Sarajevu traže obeštećenje.
U dekanatu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu tvrde da nisu odustali od ovih magistrica i svojih obaveza prema njima.
Radi se o tri studentice, odnosno dvije jer je jedna odustala od hrvatske diplome. Imali smo mnogo upita o tom slučaju i dosta prepiske s Ombudsmenima, Agencijom za visoko obrazovanje u BiH, Ministarstvom civilnih poslova i ponovo ćemo ući u to čim se stvore uslovi. Naime, one su upisale master studij 2014/15, a završile 2021. i 2022. kada je u Hrvatskoj već stupio na snagu novi Zakon o visokom obrazovanju. Nama je tada iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske, između ostalog, poručeno da Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH (HEA) nije uspjela dokazati usklađenost svog rada kao ni postupaka koje provodi s Europskim standardima i smjernicama za osiguranje kvaliteta u Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG), a time posljedično ni adekvatnu primjenu načela bolonjskog procesa na kojima se temelji sustav visokog obrazovanja u BiH. Sličan problem smo imali i sa Univerzitetom iz Ljubljane, ali je brzo riješen. Moguće je zapravo da se ni Hrvatska još ne snalazi najbolje u novim uslovima, ali mi ni slučajno nismo odustali od nostrifikacije te dvije diplome, kažu u dekanatu Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Iz Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvaliteta u BiH kažu da su ombudsmenima BiH već objasnili cijeli slučaj.
S pravne strane cijenimo da Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske nije pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje u vezi s provedbom bolonjskog procesa u BiH, a da je to mogla učiniti putem web-strane Agencije gdje su transparentno navedene sve informacije o akreditovanim visokoškolskim ustanovama i studijskim programima u BiH, te da je hrvatska Agencija imala mogućnost da zatraži informacije i od Centra za informisanje i priznavanje dokumenata u BiH, pišu iz Agencije i napominju da bi studente uputili na inspekcije koje bi od Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu tražile izjašnjenje da li su ispoštovane sve obaveze i jedne i druge strane u slučaju ovog studijskog programa, da li su kontaktirali Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i šta su oni poduzeli prema Agenciji u Hrvatskoj u smislu priznavanja stečenih diploma.
Razmatrajući ovaj slučaj Institucija ombudsmena BiH u julu 2023. godine izdala je Preporuku kojom je svim relevantnim institucijama naložila da poduzmu korake iz svoje nadležnosti za usklađivanje visokog obrazovanja u BiH sa evropskim standardima kako bi omogućili nesmetano priznanje visokoškolskih ustanova iz BiH na području EU.
Inspekcija je 13. aprila 2023. godine po nalogu ombudsmena obavila nadzor u Ekonomskom fakultetu i utvrdila da su studentice završile master studij, da im je prilikom upisa predočeno da će dobiti diplomu Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i nostrificiranu diplomu Republike Hrvatske koju do dana inspekcijskog uvida nisu dobile. Inspektorica za visoko obrazovanje Dženita Zorlak je tada uvidom u Anex 2 Ugovora između fakulteta iz 2010. godine utvrdila da su ugovorne strane potpisale da će utvrditi zajedničke kriterije za nostrifikaciju, odnosno priznavanje istovrijednosti diploma, ali i da nema ugovora između EFSA i oštećenih studentica jer – nisu ni potpisani. Na kraju inspektorica Zorlak utvrđuje da među Fakultetima postoji obligacioni odnos na koji Inspekcija nema uticaj, da su joj u Ekonomskom fakultetu rekli da do problema nije došlo zbog njihovog nerada nego da problemi proizlaze iz rada i djelovanja Agencije za visoko obrazovanje u BiH i promjene zakona u Hrvatskoj. Inspektorica je naglasila da nema nadzor nad radom Agencije za visoko obrazovanje i uputila magistrice da same podnesu zahtjev za nostrifikaciju diplome u Hrvatskoj i naknadu troškova traže od Ekonomskog fakulteta u Sarajevu ili da zaštitu svojih prava traže u Hrvatskoj.
U sarajevskom Ekonomskom fakultetu pojašnjavaju da se radi o jednom od programa kreiranih 2010. koji se realizuje u saradnji sa Sveučilištem u Zagrebu za koji se po završetku studija provodi proces ekvivalencije diploma, odnosno nostrifikacije za šta troškove snosi Ekonomski fakultet (povlačeći novac iz školarine – jednogodišnji master je koštao 8.000, a dvogodišnji 12.000 KM), ali da su magistrice koje se smatraju oštećenim diplomirale nakon 10.10.2021. godine kada je u Hrvatskoj počela primjena novog Zakona o visokom obrazovanju. Naglašavaju da nisu imali namjeru da obmanu bilo koga, da u ovom slučaju nisu mogli pomoći ni profesori iz Hrvatske koji su bili predavači na ovom programu, ni međunarodni certifikati koji Ekonomski fakultet posjeduje jer AZVO ne posmatra samo fakultet, nego nacionalne standarde, da isti problem imaju svi fakulteti u BiH osim Sveučilišta u Mostaru, da sličan problem nemaju ni sa jednom drugom europskom državom i da imaju određena saznanja da isti problem s Hrvatskom ima i Crna Gora.
Mi smo u tom slučaju prvo kontaktirali Agenciju za visoko obrazovanje u BiH, Senat je razmatrao taj problem jer ne možete da vjerujete da u Sloveniji i Hrvatskoj naše diplome imaju različite statuse. Nejasno je zašto je to tako jer naši studenti u Sloveniji jako brzo dobiju nostrifikaciju da bi upisali master, Univerzitet u Ljubljani to uradi bez ikakvih problema, ali u Hrvatskoj to ide tako, a mi smo vrlo zainteresovani za te zajedničke studije jer je to prelijevanje znanja i zato nam je stalo i da dobijemo te združene studije, ali djeluje kao da u Hrvatskoj sve imaju samo na papiru, ali nemaju dovoljno prakse ili ni sami ne znaju kako provoditi te združene studije, pojašnjavaju u Ekonomskom fakultetu i obećavaju da će čim Hrvatska počne priznavati diplome iz BiH ili sa Ekonomskog fakulteta – diplome svršenih magistrica biti poslane na nostrifikaciju.
Prorektorica za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu Enita Nakaš kaže da sa pojedinim zemljama zaista ima problema s priznavanjem završenih studija.
Na rješavanju ovog problema radi se već godinama, u zadnjih par godina su uloženi dodatni napori i prema informacijama koje ja imam – Rektorska konferencija BiH je pokrenula određene radnje da se ovo pitanje riješi. Nažalost, BiH nije članica European Association for Quality Assurance in Higher Education (ENQU), razlog koji se navodi je da bosanskohercegovačka Agencija nije dobro ustrojena. Mislim da je ovo pitanje kojim bi se trebalo baviti Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade u Vladi KS, te Ministarstvo civilnih poslova u Vijeću ministara BiH koje je zaduženo za koordinaciju visokog obrazovanja. UNSA poduzima sve što je u njenim nadležnostima, pojedine članice rade i pojedinačne akreditacije kako bi dodatno osigurali potvrde kvaliteta studija upravo radi studenata, pojašnjava prorektorica Nakaš i napominje da je priznavanje diploma često različito regulisano ovisno o državi, ali i poslodavcu.
Univerzitet u Sarajevu je potpisao više od 150 interinstitucionalnih ugovora sa univerzitetima u Evropskoj uniji što govori u prilog tome da su naši planovi i programi, te ishodi učenja priznati u EU. Prema tim ugovorima studenti s našeg Univerziteta mogu ići na razmjenu u te institucije, ali i studenti iz EU mogu doći na naš Univerzitet i pohađati predmete, a od 2023. nam je dodijeljena i ECHE (Erasmus povelja u visokom obrazovanju, op. a.) koja obavezuje sve sudionike razmjene da ostvarene rezultate automatski priznaju. Dakle, partnerski univerziteti priznaju nastavu i ispite koji su njihovi student pohađali kod nas na UNSA, kaže Enita Nakaš.
U Ministarstvu za nauku, visoko obrazovanje i mlade u Vladi KS kažu da su zatražili pojašnjenje Ekonomskog fakulteta, ali ga do zaključenja ovog teksta nisu dobili i da nisu u poziciji da komentarišu propise drugih država u ovom smislu niti da sugerišu koja vrsta dokumentacije je prihvatljiva prilikom podnošenja aplikacija za posao u zemljama EU.
Ministarstvo često zaprima zahtjeve studenata ili lica koja su okončala studij u Kantonu Sarajevo za izdavanje uvjerenja o akreditaciji visokoškolskih ustanova koje djeluju na području Kantona Sarajevo, odnosno potvrda da visokoškolska ustanova na području Kantona Sarajevo ima dozvolu za izvođenje određenog studijskog programa, a koja su im potrebna radi nastavka školovanja ili zapošljavanja u inostranstvu i služe im kao validan dokaz u tim postupcima. Novim Zakonom o visokom obrazovanju na području Kantona Sarajevo je propisano obavezno izdavanje diploma (i drugih javnih isprava iz oblasti visokog obrazovanja) na jednom od zvaničnih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku, što predstavlja značajnu olakšicu u procesu priznavanja naših visokoškolskih kvalifikacija izvan Bosne i Hercegovine, piše u svom odgovoru ministrica Adna Mesihović.
Iz Ministarstva civilnih poslova pri Vijeću ministara BiH kažu da su Vijeće ministara BiH i Vlada Republike Hrvatske u junu 2023. pozvali Agenciju za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH i Agenciju za znanost i visoko obrazovanje RH da intenziviraju saradnju u svrhu vrednovanja visokoškolskih kvalifikacija iz BiH u RH, da je u novembru 2023. godine predstavnik hrvatske agencije boravio u radnoj posjeti bosanskohercegovačkoj agenciji, koja je u međuvremenu sačinila Prijedlog Akcionog plana za realizaciju preporuka Evropske asocijacije za osiguranje kvaliteta. Prijedlog je u martu 2024. godine bio u fazi pribavljanja neophodnih mišljenja radi upućivanja na Vijeće ministara BiH.
Za svaki program zajedničkog master studija visokoškolskih ustanova iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske definiše se koje se diplome stiču po završetku i da status diploma stečenih završetkom zajedničkih studija ne bi trebalo poistovjećivati sa ostalim diplomama stečenim na visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini, kažu u ovom Ministarstvu. Pojašnjavaju da je odluka o zapošljavanju i uslovima koje osoba mora ispuniti da bi se zaposlila na određeno radno mjesto u Republici Hrvatskoj u diskreciji poslodavca uz izuzetak regulisanih profesija za koje uslove za obavljanje profesije utvrđuju, te rad u profesiji odobravaju nadležna tijela.
Mišljenje koje AZVO donosi u predmetima vrednovanja visokoškolskih kvalifikacija iz Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj ne znači (ne)priznavanje kvalifikacije, već predstavlja informaciju namijenjenu tržištu rada u Republici Hrvatskoj o svim elementima pojedinačne kvalifikacije, na način kako je to sada propisano novim zakonodavnim okvirom u ovoj oblasti, pišu iz Ministarstva civilnih poslova. Naglašavaju da je Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH jedan od učesnika u vanjskom osiguranju kvaliteta u kompleksnom sistemu visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini podijeljenog između nivoa države, entiteta Republika Srpska, kantona u Federaciji BiH i Brčko distrikta BiH i trenutno nije punopravna članica, nego pridružena članica u Evropskoj asocijaciji za osiguranje kvaliteta što znači da aktivnosti iz svojih nadležnosti provodi u skladu sa Standardima i smjernicama za osiguranje kvaliteta u Europskom prostoru visokog obrazovanja.
U skladu s novim procedurama Evropske asocijacije, Agencija za visoko obrazovanje u BiH je obnovila svoj pridruženi status nastavljajući aktivnosti na ispunjavanju uslova za punopravni status u ovoj organizaciji, kao i u Europskom registru agencija za osiguranje kvaliteta, pišu iz Ministarstva. Naglašavaju da je krajem 2022. godine HEA uključena u novi EU projekat Podrška evropskim agencijama za osiguranje kvaliteta u usklađivanju sa ESG (Supporting European QA Agencies in meeting the ESG, SEQA-ESG) kojim koordinira Evropska asocijacija, a koji ima za cilj da pomogne agencijama koje nisu punopravne članice da steknu takav status.
Iz Ministarstva civilnih poslova su pojasnili da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine treba da raspiše javni konkurs za izbor sedam članova Upravnog odbora HEA kojima je istekao mandat, no da se čeka pojašnjenje kriterija za izbor koje treba dati HEA.
Ekonomski fakultet u Sarajevu je u međuvremenu kreirao novi programski studij sa Ekonomskim fakultetom u Osijeku kao združeni studij koji mora biti zajednički prijavljen jednoj od evropskih agencija za visoko obrazovanje da bi studenti na kraju dobili dvojnu ili dvije pojedinačne diplome.
Sada radimo na sasvim drugim osnovama – uslov je da studenti provedu najmanje jedan ili dva semestra u Hrvatskoj, pojašnjavaju u Ekonomskom fakultetu.
Oštećene magistrice su paralelno sa zahtjevom za obećane nostrificirane diplome tražile i uvid u ugovor između fakulteta iz BiH i Hrvatske, ali ga nikada nisu dobile bez obzira na žalbe ombudsmenima.
U proteklom periodu su zaključeni svi procesi pred ombudsmenima vezani za ovaj slučaj, magistrice još uvijek čekaju svoje diplome iz Hrvatske, a voljele bi vidjeti i ugovor između fakulteta koji bi morao biti javni dokument – nikada nije urađen test javnog interesa koji je jedini mjerodavan za ocjenu da li je veći javni interes ili interes zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, koji je takođe javni.
