Osnovni problemi u obrazovanju u Brčko distriktu su zastarjeli planovi i programi u osnovnim i srednjim školama, nedovoljna količina nastavnih pomagala i druge opreme, kao i komplikovane procedure kada je u pitanju nabavka bilo čega što školama treba, od lektira, tehnoloških pomagala, do popravki kvarova, navode naši sagovornici i sagovornice.
Još uvijek je to stara škola, prijeratna. Ništa spektakularno. To ti je... ono... sve što je bilo prije rata, i dan-danas je. Instalacija je stara, grijanje je staro, radijatori su stari, sa starim cijevima. Nije ništa uloženo u to. Promijenili su jedino stolariju, kaže Mirza, otac učenice srednje Tehničke škole u Brčko distriktu.
Katarina, učenica iste škole, zadovoljna je uslovima: Mi trenutno imamo dva kabineta za praktičnu nastavu. Imamo mašine i sve. Ubacili su i nove stolove na prvom spratu.
Pozitivno je, prema mišljenju građanki i građana, što sve škole imaju sportske sale i što deficitarna zanimanja u posljednje dvije godine dobijaju određene stipendije. U školskoj 2024/25. godini ukupno 100 stipendija podijeliće se đacima koji izaberu zanimanja zavarivača, instalatera/autolimara, električara, vozača motornih vozila, kuhara...
Predsjednik Sindikata integrisanog obrazovanja Midhat Đedović kao pozitivnu stranu brčanskog školstva ističe činjenicu da djeca svih nacionalnosti idu zajedno u škole, te da imaju besplatne udžbenike i prevoz.
Amela Helać, direktorica brčanske Gimnazije, za koju vjeruje da je najbolje opremljena srednja škola u Brčkom, problem vidi u prostoru: Nije predviđen za školsku zgradu. Ovo je nekada bila kasarna, a ovaj objekat je jednim dijelom bila konjušnica, a drugim spavaonica. Naša zgrada ustvari nikada nije zaprimljena, jer ne odgovara pedagoškim standardima, a u dvije učionice imamo problema sa vlagom. Sada je to sanirano, pa vidjećemo. Bili smo u budžet za 2023. godinu uvrstili 100.000 maraka da se izradi idejno rješenje za novu zgradu gimnazije, ali je ta stavka izbačena.
Gradonačelnik Brčko distrikta Zijad Nišić nije nam pružio priliku da mu postavimo pitanja u vezi s budžetom za školstvo, dok nam je šef Odjela za obrazovanje Brčko distrikta Zoran Bulatović odgovorio da je u toku predizborna kampanja, izrazivši bojazan da bi se njegovi odgovori na ista pitanja mogli protumačiti kao dio nje. Djeluje da je Brčko grad u kojem predizborna šutnja traje mjesec.
Procedure koje dave
Osnovne škole, kojih ima petnaest u Brčko distriktu, kao i četiri srednje, još uvijek nemaju status javnih ustanova što, između ostalog, znači da ne upravljaju svojim budžetom. Za svaku nabavku moraju se obratiti Odjelu za obrazovanje koji, nakon što je odobri, potražuje novac od Direkcije za finansije.
Škole još uvijek nisu javne ustanove. U planu je da se u taj status prevedu prvo srednje škole kao pilot-projekat. Nije to zaživjelo, ali postoje određeni planovi za to – da škola sama brine o nekim svojim potrebama, ali i da svojim aktivnostima može zarađivati, ističe Đedović.
Posebno, recimo, srednje škole, kao što je tehnička, dodaje predsjednik Sindikata Brčko distrikta Igor Babić, istovremeno učitelj u Prvoj osnovnoj školi Brčko distrikta. Malo tu predstavlja problem Gimnazija koja nema neku djelatnost koja bi joj donijela dodatna sredstva. Međutim, i to se da riješiti budžetiranjem malo većih sredstava za Gimnaziju u odnosu na neke druge škole.
Babić je siguran da, kada su u pitanju školske nabavke, ključnu ulogu imaju direktori i direktorice, kako osnovnih tako i srednjih škola. Od njih zavisi i standardizacija budžeta škole, odnosno na koji način su određene stavke navedene u budžetu.
Budžet škole izrađuje direktor. Taj budžet se kandiduje dalje prema Odjeljenju, a Odjeljenje budžet kandiduje dalje Direkciji za finansije, i onda se on uvrštava u knjigu budžeta i kao takav se usvaja. Čak nisam siguran da li je školski odbor uključen u to, pojašnjava Đedović.
Direktor to radi, školski odbor nema ništa s tim, dodaje Igor Babić nakon što je provjerio informaciju kontaktirajući jednog od direktora.
Ipak, Nermin Kablić, direktor Četvrte osnovne škole, tvrdi drugačije:
Direktor pravi budžet škole, koji dalje ide nastavničkom vijeću, te se nakon toga šalje Odjelu za obrazovanje koji ga usvaja. Nekada se dese korekcije u smislu da ne odobre neke dijelove.
Nebojša Vuković, direktor Prve osnovne škole, opet tvrdi suprotno:
Direktor škole predlaže budžet samostalno, a kod kreiranja budžeta postoje kodovi u koje se unose stavke.
Ove oprečne tvrdnje navode nas na činjenicu da direktori ne poznaju dovoljno procedure ili da Odjel za obrazovanje ne vodi kontrolu izrade budžeta. Budući da nam je šef Odjela za obrazovanje Zoran Bulatović odbio dati izjavu, ostali smo bez jasne slike o tome ko i kako smišlja za šta će novac za obrazovanje biti obezbijeđen i utrošen.
Oba direktora, i Nermin Kablić (Četvrta) i Nebojša Vuković (Prva), slažu se da stavke u budžetu moraju biti raščlanjene, da se ne mogu pisati i voditi zajedno. Ukoliko to nije slučaj, onda je to do menadžmenta škole, zaključuje Vuković.
Siniša Milić, predsjednik Skupštine Brčko distrikta, dopunjava sliku hodogramom:
Odjel za obrazovanje dostavlja prijedlog budžeta Skupštini, kao i svaki drugi odjel. Skupština šalje budžet Komisiji za budžet, te ga ona vraća na Skupštinu. Nisam siguran da je bilo intervencija na budžetu u posljednje vrijeme kada je obrazovanje u pitanju. Tako ostajemo i bez saznanja o tome kako se budžet rebalansira, ko donosi odluke da se novac smanjuje, prebacuje, povećava, uskraćuje...?
Mehmed Topčagić, stručni savjetnik za finansije i javne nabavke Odjeljenja za obrazovanje, zna sljedeće:
Prijedloge budžeta za organizacione jedinice (škole) izrađuje menadžment škola i dostavlja ih Odjeljenju za obrazovanje. Shodno budžetskoj instrukciji Direkcije za finansije, koja određuje gornje indikativne granice rashoda za svakog budžetskog korisnika, zahtjevi škola (korigovani i usklađeni) prosljeđuju se u dalju zakonom normiranu proceduru (Direkcija za finansije, Vlada Brčko distrikta, Skupštinska komisija za budžet i Skupština Brčko distrikta).
Ni nastavno osoblje ne zna kako se budžet planira. Trebalo bi da u to bude uključen školski odbor, ali mislim da je to direktor. Opet, nisam sigurna, kaže nastavnica jedne brčanske osnovne škole . Stekli smo dojam da nisu pretjerano zainteresovani za raspodjelu budžeta u školama, niti za generalno stanje kada je u pitanju finansiranje škola.
Stvarno nemam pojma. Kada dobijem funkciju u kojoj će mi u opisu radnog mjesta biti planiranje budžetskih stavki za škole, rado ću se time baviti. Dao bih sve od sebe da to vidim, da to sebi raščlanim, pokušava nastavničku bašbrigame opravdati Ernad Osmić, nastavnik bosanskog jezika i književnosti u Četvrtoj.
Lektire i kako do njih?
Budžet Odjela za obrazovanje za 2024. godinu predviđa kupovinu lektira u samo tri osnovne škole: Prva, Četvrta i Deseta. Za svaku u vrijednosti od 5.000,00 KM, iako je očekivano da se knjižni fond analizira i popunjava svake školske godine. Čini se da je ostavljeno bibliotekarima i nastavnicama na volju ili obavezu da zahtijevaju dodatne knjige za školske biblioteke.
Ernad Osmić opisuje kako se bori za lektire: U svojoj školi ja dignem hampu, na šaljiv način. Pitam kako ću ja dati djeci lektiru kad ima samo još pet knjiga u biblioteci. Ako se potrefi da u istom momentu i srpski i hrvatski i bosanski imaju istu lektiru, eto manjka. Menadžment škole je taj koji treba pokazati sluha za to. Vjerujem da sam privilegovan u tom smislu. Imam sreću da mi direktorica i bibliotekar jave do kraja dana da je ta i ta knjiga posuđena iz te i te škole do kraja dana, ako kod nas fali.
Učiteljica jedne osnovne škole takođe se žali na nedovoljan broj primjeraka knjiga koje su školska lektira: Biblioteke su nam osrednje snabdjevene. Dio lektira ima, a za drugi dio uputim djecu na Gradsku biblioteku, jer ne bude dovoljno za sve. Sreća je da smo mi gradska škola. Da smo na selu, to bi bio problem. Ne možeš sada očekivati da oni idu autobusom ili čime već, pogotovo manja djeca.
Budžet teče i gdje treba i gdje ne treba
U Brčko distriktu trenutno funkcioniše i nekoliko osnovnih škola koje po važećim pedagoškim standardima ne bi trebale da postoje, s obzirom na to da imaju administraciju, ali nedovoljan broj đaka.
Midhat Đedović upravo tu vidi jedan od problema u brčanskom školstvu: Postoji jedna neracionalna mreža škola gdje, recimo, imate škole koje imaju direktore i sekretare i kompletnu upravu, a imaju sedam-osam učenika. Isti posao obavlja direktor takve škole i direktor škole koje, recimo, ima 1.700 đaka, i primaju istu platu. Mreža škola je plan upisa učenika sa određenog teritorija u određenu školu, i ona nije racionalna. Ona je nastala poslije rata, gdje se poštovao taj neki balans, gdje su neke povratničke škole zadržane, iako one ekonomski nisu održive. Zadržane su zbog tzv. statusa povratničkih škola.
To je političko pitanje. Kao što je Midhat rekao, to su neka povratnička mjesta, gdje je politika vođena time da, ako ugasi školu, gasi i selo. Finansiranje te škole košta više nego da se svako to dijete vozi taksijem u školu, dodaje Igor Babić.
Nebojša Vuković (direktor Prve) takođe smatra da je mreža škola u Brčko distriktu neracionalna: Vi imate osnovne škole u Brčko distriktu koje imaju vrlo mali broj učenika, a moja škola broji preko 1.700 učenika, a direktori tih osnovnih škola i ja imamo istu platu. Osim toga, ni kvalitet obrazovanja ne može biti isti.
Sagovornici se slažu da bi spajanje ovih škola sa nekim drugim školama bila mnogo isplativija opcija za budžet Brčko distrikta, budući da se plaća suvišna administracija, održavanje škola i slično. Recimo, škole sa manjkom učenika –Dvanaesta (Ulice), Trinaesta (Bukvik) i Četrnaesta (Krepšić) – budžetom za 2023. dobile su 349.615,76 KM, 238.300,17 KM i 207.740,89 KM, dok je Prvoj, sa 1.700 učenika, pripalo 4.687.355,17 KM.
Ove škole su u funkciji jer su to tri ratom teško pogođene zajednice, te je odlučeno da one treba da postoje. U neko dogledno vrijeme mreža škola će se mijenjati i racionalizovati, kaže Siniša Milić.
U Zakonu o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko distrikta ne navodi se tačno koliko učenika ili odjeljenja škola mora imati da bi bila osnovana. Međutim, u članu 23. među uslovima stoji dovoljan broj učenika, koji je propisan Pedagoškim standardima i normativima i Pravilnikom o uslovima za osnivanje osnovne i srednje škole. Prema tim standardima,
15 đaka u odjeljenju je minimum.
Šta kažu učenice i učenici?
U budžetu za 2024. godinu za klima-uređaje u Tehničkoj školi Brčko distrikta predviđeno je 28.000,00 KM. Ipak, i dalje sve učionice nemaju klima-uređaje, a ponegdje još nije završena tenderska procedura. Nadamo se da će biti, prije decembarskog vala vrućina.
Negdje fale klime, ali su ih počeli ugrađivati. Naprimjer, u drugom kabinetu, manjem, nismo imali klimu do prošle godine, pa su je ugradili. Većina učionica ima klimu. Mislim da sa druge strane škole, mislim na trećem spratu, nema klima. Stavili su nam i zavjese, kaže Katarina iz Tehničke, s početka našeg teksta.
Kada je riječ o ostalim stavkama iz budžeta kao što su: nadstrešnice iznad parkinga iza škole (10.000,00 KM), ormari, stolovi i stolice za opremanje kabineta i kancelarija (30.000,00 KM) računari i računarska oprema, kopir-aparati, štampači, TV i razglas (43.000,00 KM), klima-uređaji (6.000,00 KM), ulazna vrata (10.000,00 KM), rekonstrukcija centralnog grijanja i zamjena stolarije (31.565,59 KM), od Katarine saznajemo ovo: Nemamo mi u učionicama ormare. Samo gdje je kabinet. Stolovi i stolice nisu novi u cijeloj školi. Znam, recimo, da su na prvim spratovima većinom novi. Kopir-aparat, štampač i razglas imamo u školi, ne znam koliko su stari. Ulazna vrata u školu su promijenjena, stolarija nije skoro. Isto su okrečili školu preko ljeta. Okrečili su iznutra, izvana nisam sigurna, mislim da su i izvana.
Sara, učenica brčanske Gimnazije, nije zadovoljna izgledom zgrade. Škola kao škola je, po meni, lijepa, ali je malo dosadna. Objekat je malo monoton. Nema nikakvog šarenila, nema ništa zanimljivo. Naprimjer, atrijum nije u funkciji, nemamo klupa oko škole. Sala i svlačionice su stare. Mislim da nisu renovirane baš dugo godina. Jedino su ubacili nove stolice na tribine i neke pregrade u tuš-kabine, a sve ostalo je u baš lošem stanju. Od pločica, umivaonika, do tuš-kabina – sve je u rasulu. Čak nema ni ventilacija. Klime imaju u par učionica. Sad, kad su bile ove vrućine, kad smo tek došli, to nam je bio veliki problem. To su stari uređaji koji ne rade kako treba.
Možda da se đacima povjeri planiranje budžeta za škole, kad je već njihovim nastavnicima to višak u životu?
