Ne sam, SAFER-e

Savka Skarić

22.01.2024
65ae758f5e0ce_article.jpg
Ilustracija: Dzelaluddin / Shutterstock.com
Prijedlog pedagoških standarda i normativa za osnovni odgoj i obrazovanje u Kantonu Sarajevo

Ne sam, SAFER-e

U svim školama i učionicama će biti istaknuti državni simboli jer su primijetili da učenici nemaju dovoljno razvijenu svijest o državnosti.

Papir U susret SAFER učenju, ambiciozno nazvan dokumentom, koji je Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo uputilo u javnu raspravu, ali tako da se o njemu ne raspravlja, u javni diskurs je uveo pojam postnormalno vrijeme.

Objašnjenje šta je, zapravo, to postnormalno vrijeme je neuvjerljivo – međuperiod gdje stare dogme umiru, nove se još nisu rodile i čini se da vrlo malo toga ima smisla. Autori SAFER-a, koji sebe nazivaju futuristima, a opis poslova i ekspertiza barem jednog od njih uključuje planiranje scenarija i zamišljanje željenih budućnosti, ne idu u detalje koje su to stare dogme koje u današnjoj Bosni i Hercegovini umiru, niti preciziraju koje su to nove dogme koje su u nastajanju, pa je svima ostavljeno na volju da različito shvate o čemu SAFER govori. 

Papir je, očigledno, fluidnog karaktera, kao i moralnost, kako je to izjavila ministrica Naida Hota-Muminović. Fluidnog je karaktera i Prijedlog pedagoških standarda i normativa za osnovni odgoj i obrazovanje u Kantonu Sarajevo koji je pripremila Javna ustanova Institut za preduniverzitetsko obrazovanje Kantona Sarajevo. Dokument je bio dostupan na internet-stranici Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo. Međutim, nakon javne rasprave s roditeljima, održane 12. januara, sam dokument koji je u javnoj raspravi je uklonjen. Ostali su samo termini. Ipak, ukoliko se želite upoznati s Prijedlogom standarda i normativa, dokument možete preuzeti ovdje.

I ovaj je dokument, kao i U susret SAFER učenju – Reforma predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u Kantonu Sarajevo, koji je mijenjan kako je javnost ukazivala na greške, bio dostupan u više verzija za javnu raspravu – jedna verzija je bila dostupna na internet-stranici Ministarstva, a druga je dostavljena roditeljima posredstvom Vijeća roditelja. 

U Prijedlogu standarda i normativa možemo pronaći i nepotkrijepljene tvrdnje. Tako ćemo, u dijelu koji se tiče normiranja školskog prostora, pročitati da je zbog lošeg urbanog planiranja i investicijske arhitekture (?) u Bosni i Hercegovini primijećen manjak zelenih površina u gradovima koji dodatno utječe na pojačana zagađenja vanjskog i unutrašnjeg zraka. Pozivajući se na navodno istraživanje, iako se nigdje ne navodi ko je to istraživanje radio, ko ga je naručio i gdje je dostupno, Institut tvrdi da vidimo da se čak kod implementacije projekata energetske efikasnosti ne postižu niti minimalne  zakonom tražene energetske karakteristike. Tu su i preporuke za građenje i opremanje škola, koje bi trebale (?) pripadati sasvim drugom dokumentu. Ali, da citiramo: Korištenjem prirodnih materijala pozitivno se utječe na razvoj lokalne ekonomije koja u svojim kapacitetima stavlja na raspolaganje veliki izbor od prirodnih materijala izrađenih prozora i vrata, podnih obloga i sl. dok, s druge strane gotovo svi sintetički materijali i obloge, bilo kao gotov proizvod ili repromaterijal, dolaze iz uvoza.

Javna rasprava o Prijedlogu pedagoških standarda i normativa održana je online, radnim danom, u radno vrijeme. Za ovaj loše pripremljen dokument očigledno je bilo potrebno samo formalno pokriće javnosti, što je ipak više nego potpuna tajnovitost iz koje je zablistao SAFER. Pitanja roditelja su ostala bez odgovora i svi koji su imali nešto da pitaju upućeni su da popunjen formular dostave na e-mail adresu Instituta.

A neka od pitanja roditelja su bila:

– Kako je frižider zapremine 125 litara audiovizuelni izvor informacija?

– Zašto psiholog u srednjoj školi procjenjuje spremnost prvačića za polazak u školu? (Dobro, znamo, radili ste copy-paste, neopterećeni razumom.)

– Kakvo je trenutno stanje opremljenosti kabineta za izvođenje razredne nastave?

– Koliko će biti potrebno ulaganja da bi se dostigli standardi i normativi propisani u Prijedlogu?

– Da li će teret dostizanja predloženih standarda i normativa snositi Ministarstvo, odnosno Vlada Kantona Sarajevo, ili lokalne zajednice?

– Zašto je prepolovljen broj potrebnih instrumenata u osnovnim muzičkim i baletskim školama?

Roditeljima su ponuđene informacije za koje je Institut procijenio da im mogu biti interesantne – normiran je broj domara, ložača, kuharica, administrativnih asistenata za učitelje i nastavnike, snižen je minimum odjeljenja i učenika... Od posebne važnosti za roditelje je, po procjeni Instituta, to što će u svim školama i učionicama biti istaknuti državni simboli, jer su primijetili da učenici nemaju dovoljno razvijenu svijest o državnosti. I u tome je, zapravo, ključ cijele priče – državnom zastavom se želi sakriti da je djece sve manje, a da i ovi koji su još ovdje, kad krenu u samostalan život, neće se zaustaviti prije Slovenije!

Standardi i normativi nisu tu da poboljšaju situaciju u školstvu. Tu su da osiguraju normu postojećem kadru, omoguće nova zapošljavanja, iako je djece – sve manje. Taj kadar pravi sistem koji će biti SAFER (u prijevodu, bezbjedniji) za njih, njihove pozicije i njihovu djecu, dok naša djeca treba to da Sustain (održavaju), budu Aware (svjesna) gdje im je mjesto, Future literate (pismena o budućnosti) i pročitaju formulare za radnu vizu u EU, Kanadi ili SAD-u, Etična i poslušna i Resilient (otporna) na poniženja koja im slijede.

Najnovije

 
Komunikacija, matematika i kvalitet života
Nenad Veličković
18.04.2024
Ujarmi pa ujagmi
Nenad Veličković
03.04.2024
Sve u ime djece, pa ko koga prevari
Marko Ban
01.04.2024
Zagadi pa vladaj
Nenad Veličković
01.04.2024
U funkciji stvarnih potreba građana/ki
Nenad Veličković
13.02.2024
Prvo nije bilo crvenog mesa, a onda je nestalo bijelog
Marko Ban
01.02.2024
Glava u pijesku
Savka Skarić
29.01.2024
Četiri škole pod jednim krovom – solarnim
Nenad Veličković
23.01.2024
Pokušaji poboljšanja našeg obrazovanja se rade pogrešnim putevima
Lamija Tanović
11.01.2024
Ako neće škola u PISA-u, hoće SIPA u školu
06.01.2024
Usudite se znati i osloboditi se autoriteta
Smiljana Vovna
30.12.2023
Lud, zbunjen, postnormalan
Nenad Veličković
29.12.2023
U eri e-dnevnika, pišimo olovkom
Smiljana Vovna
13.12.2023
Djeca s teškoćama sada nemaju ni obrazovanje ni rehabilitaciju
Nura Varcar
11.12.2023
Prodavanje golog (studentskog) života
Svjetlana Nedimović
08.12.2023
Medijska nepismenost medija
Nenad Veličković
05.12.2023