O redu, slijedu, rasporedu i krajnjem ishodu postoje zapisi u svim svetim knjigama, a kad je u pitanju školski raspored časova (sati ili ura), temelje je prije 369 godina postavio J. A. Komenski (1592–1670) u djelu Velika didaktika.1 Komenski već tada spominje nastavne sedmice, tri osmice, školski čas i odmore i preporučuje da svi učenici u isto vrijeme rade u istom razredu jedan predmet, jer to je za učitelja manje naporno, a učenicima donosi više uspjeha. A da bi ovo bilo moguće, Komenski predlaže: Celokupni rad valja podeliti tako da za svaku godinu, svaki mesec, svaku sedmicu, svaki dan, i štaviše, svaki čas bude određen zadatak... (str. 140). Valja se tačno pridržavati toga odmeravanja vremena i rada, tako da se ništa ne preskoči i ništa ne preokrene (str. 100).
S vremenom su se školski časovi razmnožili i postali školski problem jer ih je bilo sve teže rasporediti, a o tome je pisao dr. Vladimir Poljak, koji je problem naslovio: Raspored sati u suvremenoj školi. 2
Danas, 369 godina poslije spomena školskih časova u Velikoj didaktici i 66 godina poslije objave Rasporeda sati u suvremenoj školi, učitelji/nastavnici sa svim učenicima jednog odjeljenja u isto vrijeme rade jedan predmet, s tim da se za 369 godina broj nastavnih predmeta, nastavnika i odjeljenja povećao, broj učenika se smanjio, više je podjela, a manje prostora, fond sati nije usklađen sa normom, nastavnicima je sve teže, iako je personalna koncentracija nastavnih predmeta sve manja, uspjeh učenika je naučno neobjašnjiv, prosjek im je iznad 4,50, dok su rezultati na međunarodnim testiranjima ispodprosječni. Znanje učenika nije funkcionalno, pa se pitamo kakvo je i kakvo bi trebalo biti...
Idemo produktivno, tri puta za raspored: URA!
Analizom nastavnih planova iz knjige Metodička koncepcija nastave osnovne škole autora Hašima Muminovića,3 kao i nastavnih planova koji su dolazili poslije,4 sve do kurikuluma,5 može se zaključiti da smo preko NASTAVNOG PLANA iz školskog rasporeda URA manje izgURAvali, a više ugURAvali različite nastavne predmete. Nekima smo mijenjali nazive, nekima programe, a nekima broj časova i broj godina potrebnih za realizaciju. I to nije sve. Počeli smo sa osnovnom školom koja je trajala četiri godine, u kojoj se izučavalo deset nastavnih predmeta, a danas se u osnovnoj školi izučavaju 22 nastavna predmeta i ona traje devet godina. Produktivno, nema šta!
U četverogodišnjoj osnovnoj školi nastavna godina trajala je 36 sedmica, a svaka sedmica imala je po šest nastavnih dana (ukupno 864 nastavna dana za četiri godine). Danas školska godina traje 35 sedmica, a svaka sedmica ima pet nastavnih dana (ukupno 1565 dana za devet godina). Nekad se za četiri godine realizovalo oko 3150 časova, dok se danas za devet realizuje oko 8000. Za raspored je karakteristično da je dobar danas nemoguće napraviti, a i onomad je bilo teško. Šta bješe produktivnost?
Sarajevska procedura za raspored ura
U 21. vijeku osnovne škole Kantona Sarajevo u prosjeku imaju po tri odjeljenja svakog razreda i u njima se realizuje oko 690 časova sedmično (3 x 230), a od tih 690 časova škola je dužna za svaku školsku godinu napraviti raspored časova, tako piše u izmijenjenom Pravilniku o vođenju pedagoške dokumentacije i evidencije za osnovnu školu iz 2020. godine (član 12 koji se odnosi na izmjenu člana 23). U nastavku istog stava Pravilnika piše da taj raspored škola treba voditi na obrascu OŠ10 koji je propisan i nalazi se u prilogu na strani 130 navedenog Pravilnika, a nalazi se i u prilogu 1 na kraju ovog teksta.
Da bi se časovi mogli rasporediti u navedeni obrazac, potrebno je da direktor i njegov pomoćnik obave svoje Pedagoškim standardima propisane poslove, a to znači da:
1. Direktor utvrdi podjelu časova među nastavnicima u skladu s nastavnim planom i programom (Pedagoški standardi, „Službene novine KS“, br. 3 od 23. 1. 2025. godine), tačka 11.1, red. br. 10
2. Pomoćnik direktora ili voditelj dijela nastavnog... pripremi elemente za izradu rasporeda časova (Pedagoški standardi, „Službene novine KS“, br. 3 od 23. 1. 2025. godine), tačka 11.2, red. br. 6
3. Direktor utvrdi raspored časova (Pedagoški standardi, „Službene novine KS“, br. 3 od 23. 1. 2025. godine), tačka 11.1, red. br. 12
Ako i kad ove poslove obave direktor i pomoćnik direktora, škola je dužna da po članu 12 Pravilnika napravi raspored časova, ali pošto to škola kao ustanova ne može uraditi, direktor nastavlja sa obavljanjem svojih poslova kako slijedi:
4. Direktor odlučuje o rasporedu radnog vremena, preraspodjeli radnog vremena, uvođenju prekovremenog rada, privremenim i povremenim poslovima (Pedagoški standardi, „Službene novine KS“, br. 3 od 23. 1. 2025. godine) tačka 11.1, red. br. 50
Ne pitajte kako, ali završnica u donošenju rasporeda izgleda ovako (onaj ko želi saznati kako smo došli do prijedloga rasporeda časova, neka pročita prilog 1 na kraju teksta):
5. Raspored časova usvaja Nastavničko vijeće škole (član 12, koji se odnosi na izmjenu člana 23 Pravilnika o vođenju pedagoške dokumentacije i evidencije za osnovnu školu iz 2020. godine)
6. Raspored časova ovjerava direktor škole svojim potpisom i pečatom škole (član 12, koji se odnosi na izmjenu člana 23 Pravilnika o vođenju pedagoške dokumentacije i evidencije za osnovnu školu iz 2020. godine)
Školski raspored časova je dokument koji predstavlja izvršenje nastavnog plana. U izradu nastavnih planova bile su uključene različite interesne grupe, od aktiva nastavnika, vijeća roditelja i vijeća religija, nevladinih organizacija, sportaša, ljekara, pa do političara. Svi oni su u nastavni plan uguravali ono što su smatrali potrebnim, mlade su otjerali, djecu su nam onesposobili, seljake oglobili, radnike ogolili, a zločince blagoslovili, i danas s ponosom ističu kako osavremenjuju 369 godina staru savremenu nastavu. Problem je što većina iz zbornice i direktori o svemu odlučuju, a u izradu rasporeda se ne razumiju, jer prilikom izrade rasporeda sati treba se voditi psihološkim zakonitostima o različitim potencijalnim snagama učenika u toku dana i sedmice za intelektualni rad (Raspored sati u suvremenoj školi,2 str. 95). Prema tradicionalnom rasporedu prvi i zadnji sati u školskom danu, odnosno prve i poslednje dane stavljati lakše predmete, a sredinom dana i sedmice raspoređivati teže predmete (Raspored sati u suvremenoj školi,2 str. 33). U ovakvoj situaciji učitelj može pratiti dnevnu i sedmičnu krivu opterećenja i raspoloženja učenika, a samim tim može prilagođavati nastavne jedinice, teme, zadatke, ishode, indikatore... To može raditi jedan učitelj ako predaje sve predmete u jednom odjeljenju kao Iris, ali u našim školama nastavnici sve češće predaju po jedan nastavni predmet, tako da je personalna koncetracija minimalna, a danas čak ni učitelji ne predaju sve predmete u nižim razredima (vjeronauk/u i strani jezik predaju nastavnici).
Evolucija čovjeka traje preko 300.000 godina i danas se evo krećemo uspravno, na dvije noge, imamo razvijen mozak i njegovu koru, za opstanak smo se borili i superinteligenciju smo dobili, život nam je brži, obrazovni put duži, znanje nam je zastarjelo, a obrazovanje nije funkcionalno. U školama su isti problemi: fali nam prostora, fali stručnog kadra, loši udžbenici, zastarjeli programi i u takvim uslovima mi sedmičnim rasporedom URA odgajamo i obrazujemo djecu devet godina. Slijedi hiperneznanje i gladovanje, živjećemo nezadovoljni u mraku, slijepi i gluhi, bez sluha, mirisa i okusa, ali sa izoštrenim osjetilom za touch screen i scroll. Biće struje za data centre, ali za svjetlo izgleda neće.
Nekad su raspored časova tokom cijele godine pravili lideri (direktori i njihovi pomoćnici) po cijeni od 6000 KM (vidi prilog 2); danas raspored ura rade nastavnici sa superinteligencijom u drugoj polovini osmog mjeseca po cijeni od 1000 KM, a učenici radeći po tom rasporedu postižu odličan uspjeh, samo im znanje nije nešto funkcionalno. Jer ako je nered ustavom propisan (čitaj nastavnim planom... i ustavom), kome treba dobar raspored ura i funkcionalno znanje??? Ako je suditi po trenutnoj cijeni i uslovima – NIKOM, osim data centrima, koje sada hrane znanjem jeftini roboti skeneri.
Teško li se plagijatorima naučnih knjiga i radova kad ih tata-data analizira.
Prilog 1
Prilog 2
Ovdje počinju problemi zbog rasporeda za direktora jer on ne može tražiti da NEKO od zaposlenika radi povremene i privremene poslove koje ne zna raditi ili za koje zna da ih ne može uspješno izvršiti zbog niza ometajućih faktora i nedostatka neophodnih ulaznih informacija (ko, šta, kad, gdje i s kim realizuje časove koje treba rasporediti u obrazac OŠ10). U rješenje ovog direktorskog problema uključio se sindikat koji se izborio da poslove koji su bili plaćeni četiri sata u 40-časovnoj sedmici da direktorima ili njihovim pomoćnicima. To je iznosilo oko 200 sati na godišnjem nivou, odnosno cca 6000 KM bruto, a danas to nude kao privremene i povremene poslove (Kolektivni ugovor, član 25 stav 1 tačka b), za čije izvršavanje radnik može dobiti maksimalno 1000 KM (Kolektivni ugovor, član 25 stav 5 a, b, c). Ura!
Važna napomena:
Taj NEKO ko prihvati izradu rasporeda mora ispoštovati stav 7 člana 25 Kolektivnog ugovora, paziti da ne prekrši stav 5 člana 43 Kolektivnog ugovora i da ispoštuje stav 2 člana 44 Kolektivnog ugovora. Dalje, taj neko mora poštovati stav 3 član 15 Kolektivnog ugovora, zatim mora voditi računa da učenici ne smiju imati pauze u rasporedu, da svako odjeljenje mora imati prostor u kojem će se realizovati čas, da se pojedini časovi moraju realizovati u specijalizovanim prostorima (radionica, kabinet, sala...), da nastavnici koji rade u više škola moraju svoje časove realizovati u dane kad su u školi, da onima koji imaju potrebu ostavi prostor za obavljanje vjerskih obreda, da prilikom podjele učenika u grupe vodi računa o učenicima koji nemaju čas (vjeronauka/DKR i tehnička kultura u osmom razredu), da to bude pretčas ili prvi čas...
Ako taj NEKO završi raspored do 1. 9. tekuće godine, na račun dobija 1000 KM do 30. oktobra, ali pod uslovom da škola ima do preko 25 odjeljenja (ranije se dešavalo da ovi poslovi ne budu plaćeni bez obzira da li škola ima do ili preko 25 odjeljenja). I to nije sve, radnik koji je naplatio izradu rasporeda obavezan je tokom tekuće školske godine, po nalogu direktora, obavljati izmjene i dopune rasporeda i za te poslove nema pravo ponovo potraživati nova novčana sredstva u toku te školske godine (Kolektivni ugovor, član 25 stav 7).
1 Jan Amos Komenski, Velika didaktika, Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, Beograd
2 Vladimir Poljak, Raspored sati u suvremenoj školi, Školska knjiga, Zagreb, 1960.
3 Hašim M., Metodička koncepcija nastave osnovne škole, IDP Sarajevo, DP „Grafičar“, Tuzla, 1991.
4 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNO OBRAZOVANJE I VASPITANJE, Republički PPZ, Sarajevo, 1980.
4 NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI, R BiH, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, PZ, 1994/95.
