Pripremaju se izmjene Zakona usvojenog prije manje od dvije godine

Rubina Čengić

23.04.2024
Higher Education
Ilustracija: rattanakun / Canva.com
Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo

Pripremaju se izmjene Zakona usvojenog prije manje od dvije godine

Ministrica Mesihović kaže da detalji o broju nalaza i specifičnostima inspekcijskih izvješća podliježu pravilima privatnosti i zakonskim odredbama.

Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo priprema izmjene Zakona o visokom obrazovanju koji je usvojen 2022. godine i Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti.

Korisnici postojećeg Zakona, uposlenici visokoškolskih ustanova i instituta koji se nalaze u sklopu univerziteta u Kantonu Sarajevo, kao i prosvjetni inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, na terenu se susreću s velikim brojem nedoumica te im one ne daju jasne instrukcije u implementaciji određenih članova Zakona. Već je Ministarstvu dostavljen veliki broj zahtjeva za mišljenje određenih tumačenja, tako da je to još jedan od izazova koje ćemo nastojati riješiti. S obzirom na to da se Ministarstvo susreće i s velikim brojem inspekcijskih nadzora i kaznenih odredbi visokoškolskih ustanova u kantonu u implementaciji ovog zakona, to su još neke od manjkavosti koje treba unaprijediti, pojašnjava Adna Mesihović, ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade, te kaže da detalji o broju nalaza i specifičnostima inspekcijskih izvješća podliježu pravilima privatnosti i zakonskim odredbama, ali da želi osigurati da Ministarstvo bude posvećeno ispravnom rješavanju svih uočenih pitanja.

Pojašnjava da je, prezentujući politike političkog pokreta Za nove generacije koji ju je predložio za poziciju ministrice, najavila izmjene i dopune ovog Zakona, s osnovnim ciljem definisanja izvrsnosti kao prioritetnog kriterija u svim procesima i aspektima visokog obrazovanja.

Na pripremi izmjena radiće radna grupa koju čini 15 članova i članica: Asif Šabanović kao predsjednik (Akademija nauka i umjetnosti BiH); Miloš Trifković (ANU BiH); Maja Arslanagić-Kalajdžić (Centar za istraživanje i razvoj Univerziteta u Sarajevu); Aida Kulo-Ćesić (Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu); Naida Ademović (Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu); Anja Haverić (Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu); Muhamed Hadžiabdić (Internacionalni univerzitet u Sarajevu); Refik Šećibović (Udruženje poslodavaca Kantona Sarajevo); Tamer Bego (Farmaceutski fakultet Univerziteta u Sarajevu); Selma Hanjalić (Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu); Dušan Ćulum (Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu); Azemina Njuhović, Elvira Šuta i Dženita Viteškić (Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo) te Dalila Hakalović (Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo), a administrativno-tehničke poslove, pripremu zapisnika/izvještaja o radu će obavljati Senija Džino kao sekretarka Radne grupe.

Kriteriji prilikom delegiranja članova radne grupe bili su stručnost u području visokog obrazovanja, iskustvo u zakonodavnom procesu, predstavljanje različitih interesnih skupina, kao i sposobnost suradnje i dijaloga. Također, važno je bilo osigurati raznolikost i inkluzivnost unutar Radne grupe, kaže ministrica Mesihović.

No, ima i onih koje misle da Zakon iz 2022. godine ne treba mijenjati. Enita Nakaš, prorektorica za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu i članica Komisije za obrazovanje u Skupštini Kantona Sarajevo, smatra da je to besmisleno jer Zakon nije dovoljno dugo u primjeni da bi se mogli uočiti njegovi nedostaci.

Posebno je besmisleno jer nije zabilježen niti jedan konkretan razlog koji bi ukazao na hitnu izmjenu ili dopunu Zakona. Jedini do sada sporan dio je vezan za studente, tj. oslobađanje od školarina. I slažem se da taj dio možda nije dovoljno jasno definisan, ali svakako, ako bi se išlo u izmjenu, potrebno je prvo napraviti finansijsku analizu kako bi se utvrdilo šta je zapravo bolje, povoljnije, ali i sigurnije za studente. Studenti su temelj visokog obrazovanja, ne mogu upisivati fakultet a da ne znaju svoj status, tj. da im je status svake godine nesiguran, kaže Enita Nakaš. Naglašava da česte izmjene zakona vidi kao direktni udar na autonomiju Univerziteta.

Univerzitet se na ovaj način dovodi u poziciju pravne nesigurnosti, čime se ugrožava visoko obrazovanje. Stalnim prijetnjama izmjena zakona, čestim izmjenama zakona bez temeljitih analiza koje bi omogućile sistematičan pristup pri definisanju općeg pravnog okvira, ciljeva i glavnih odrednica novog zakona ili izmjena koje su temeljene na strategiji razvoja KS-a, razvoja nauke u Kantonu Sarajevo itekako se utiče na akademsku zajednicu, i to ne u pozitivnom smislu, nego u negativnom. Politika treba da osigura pravnu sigurnost univerzitetima i studentima, a u području visokog obrazovanja KS-a ima mnogo drugih pitanja koja bi se trebala riješiti i kojima bi se moglo dodatno harmonizirati obrazovanje i kvalitet obrazovanja na svim visokim školama. Neke su smještaj studenata, i domaćih i inostranih, stipendiranje studenata, priznavanje stečenih kvalifikacija, razmjena studenta unutar države BiH i slično, kaže Enita Nakaš i ponavlja da mijenjanje zakona nije način da se pozitivno doprinese visokom obrazovanju, nego više direktni napad na autonomiju Univerziteta

I bivša ministrica visokog obrazovanja u Vladi KS-a Aleksandra Nikolić cijeni da nije vrijeme za izmjene Zakona koji je donesen 2022. godine i da se nada da izmjene neće ići u pravcu jačanja uloge Savjeta za visoko obrazovanje i stvaranja paralelnih struktura.

Nadam se da neće ići ka tome da male grupe ljudi dobiju moć da kontrolišu rad univerziteta i Ministarstva. Također se nadam da neće doći do pokušaja da se odvoje nastavna i naučna djelatnost, odnosno da jednom izabrani docent može do kraja radnog vijeka ostati predavač bez obaveze napredovanja kroz istraživanje, objavljivanje, rad za društvenu zajednicu i slično. To je pretvaranje univerziteta u srednju školu, te je prema svim principima i pravilima međunarodne akademske zajednice neprihvatljivo, a za BiH neefikasno i štetno, upozorava Aleksandra Nikolić. Naglašava da je najgora stvar nemati pravila, a druga najgora je stalno mijenjati pravila, odnosno zakon, i da nema ništa gore od toga.

Cilj zakona koji je sada na snazi je da se prepoznaju svi doprinosi i u nastavi i u istraživanju i u internacionalizaciji, ali i u doprinosu razvoju bh. društva. Bitno je prepoznati sve te raznovrsne doprinose, te tako motivisati akademsku zajednicu da stvara javno dobro i odgovara na potrebe ekonomije, ali i društva, jer visoko obrazovanje nije privilegija (kao u USA), već je to pravo, javno dobro, baš kao što je i u ostatku Evrope. Na Univerzitetu danas ima mnogo ljudi koji mnogo rade, ali se to ne vidi u njihovom vrednovanju, jer doprinos u smislu internacionalizacije nije direktno vidljiv, a ključan je za dugoročni napredak i razvoj kako Univerziteta tako i bh. društva. Kvalitet nastaje na radnom mjestu u učionici, u laboratoriji, ali i u stalnom kontaktu sa kolegama u kompanijama, vladi i međunarodnoj akademskoj zajednici, ističe Aleksandra Nikolić. Podsjeća da su na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu uvijek (i prije ovog Zakona) u izvještajima u kojima se ocjenjuje napredak pojedinca navodili sve doprinose, u smislu navođenja predmeta koje predaju, projekata u kojima učestvuju, nagrada koje osvajaju, članstva u profesionalnim tijelima, saradnje sa nevladinim organizacijama ili razvojnim agencijama i slično.

Međutim, ključni kriterij napretka su bili objavljeni radovi – sav ostali rad je samo navođen, ali nije bio presudno važan. Sadašnji Zakon ocjenu svih doprinosa pojedinca propisuje kao obaveznu praksu za sve. Mislim da javnost profesore gleda kao grupu ljudi koji imaju malo radnih obaveza jer vide samo rad vezan za predavanja. Svi ostali poslovi su za javnost teško vidljivi i često izgledaju kao odmor – putovanja vezana za konferencije, realizacije projekata i slično. Upravo zato treba komunicirati i izvještavati o svim aspektima rada akademske zajednice. U Zakonu iz 2022. smo pokušali iskoračiti u pravcu jačanja akademskih sloboda i spriječiti pritisak koji je vršen preko neadekvatno organizovanih inspekcijskih nadzora. Ovo naglašavam jer ne možete direktno kontrolisati ovako kompleksne radne procese. Nadzor mora biti indirektan, a Univerzitet mora imati akta i praksu koji to omogućavaju, čineći procese transparentnim i pojedince odgovornim. Zakon je omogućio da studenti, ako žele, redovno studiraju i da istovremeno rade tačno definisan broj radnih sati, što dosad nije bilo moguće. Oni mogu da sklope ugovor sa poslodavcem i Univerzitetom i 20 sati sedmično rade, i tu su važne dvije stvari – redovni studenti koji rade su sada potplaćeni i rade na crno jer ne smiju biti prijavljeni i mi smo novim Zakonom sivu ekonomiju izbacili, oni su dobili mogućnost da budu plaćeni i spriječili smo predugo studiranje i zloupotrebu mogućnosti da studiraju neograničeno dugo. U Zakonu iz 2022. jeste loše formulisan član koji su predstavnici studenata definisali kroz amandman u javnoj raspravi – definisan je procenat onih koji bivaju oslobođeni plaćanja – 20% najboljih, ali nije definisan način obračuna tih 20% (na cijelom UNSA, na studijskom programu, na godini i sl.). To je neprecizno napisano, a ideja je bila da nagradimo i motivišemo najbolje studente u svakoj grupi, naglašava Aleksandra Nikolić.

Ministrica Mesihović pak objašnjava da su manjkavosti postojećeg Zakona, zbog kojih su potrebne izmjene, načini provođenja i rezultati studijskih programa na visokoškolskim ustanovama, kao i neprepoznavanje značaja pojedinih studentskih kategorija jer izvrsnost studenata s visokim prosjecima nije favorizirana kroz postojeći Zakon u odnosu na one studente koji za vrijeme studija nisu ostvarili najbolje uspjehe...

Za određene izmjene, kao što su definiranje kriterija izvrsnosti akademskih kadrova i studenata, bit će upućen zahtjev Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine da definira i izradi članove koji će se odnositi na taj dio zakona, uvažavajući da ne postoji niko mjerodavniji i objektivniji za što bolje definiranje ovih članova. U Radnu grupu su uključena i dva člana ispred Ministarstva, koja su svojim opisima poslova vezana za ovaj segment. Radna grupa je formirana zajedničkim konzultacijama i odlukama članova Ministarstva i mene kao ministrice, pojašnjava. Naglašava da je od preuzimanja mandata sa saradnicima krenula u obilazak svih visokoškolskih ustanova i instituta u Kantonu Sarajevo, te obišla oko 70% ustanova, a srela se i sa predstavnicima studenata skoro svih univerziteta u kantonu, o čemu, kaže, svjedoče mediji i društvene mreže Ministarstva i Vlade.

U tim susretima smo dobili mnogo inputa za unapređenje visokog obrazovanja, mladih, nauke i položaja studenata, koje smo evidentirali i koji su nam prioritet u djelovanju. Kroz direktnu komunikaciju na terenu s akademskim kadrovima i sa studentima, kao i kroz dugogodišnje praćenje i slušanje glasa javnosti koji često ocjenjuje stanje obrazovanja u našem društvu, prepoznata je potreba za ovakvim procesima. Posjetama visokoškolskim ustanovama i univerzitetima u Kantonu Sarajevo prikupili smo sugestije u pravcu izmjena, korekcija i dopuna važećih zakonskih i podzakonskih akata u nadležnosti ministarstva. Održali smo i niz susreta i sastanaka s predstavnicima studenata kako bismo čuli i evidentirali i njihove prijedloge. Sve su to indikacije koje će biti temelj neophodnih izmjena, a osnovni cilj jeste unapređenje visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo, kaže Adna Mesihović i pojašnjava da su neophodne izmjene, postupak predlaganja, ocjena i usvajanje novih i izmjena postojećih studijskih planova i programa definirani pravnim aktima i u isključivoj nadležnosti Univerziteta u Sarajevu, tako da se i načini provođenja i rezultati studijskih programa trebaju posmatrati kao rezultat rada visokoškolskih ustanova kojima je povjeren javni interes visokog obrazovanja.

Ustanove su dužne inicirati i vršiti evaluaciju studijskih programa, i to najmanje jednom po isteku trajanja ciklusa studija u kojem se realizira studijski program. Procedure za periodičnu evaluaciju, unapređenje i prestrukturiranje postojećih studijskih programa uspostavljene su i uključuju mišljenja studenata i drugih unutarnjih i vanjskih zainteresiranih strana (ministarstva, privrede i poslodavaca itd.). Javno mnijenje je stava da je potrebno povećati stjecanje praktičnog znanja kao adekvatne pripreme studenata za dinamično i sve više nepredvidivo tržište rada, što implicira da se fokus rada visokoškolskih ustanova treba djelomično premjestiti s teoretskog na iskustveno učenje koje uključuje stjecanje radnog iskustva u području odabranog studija kroz program stručne prakse, kaže ministrica Mesihović.

Pojašnjava da će zadatak radne grupe biti da nađe zakonska i pravna rješenja za neke potrebe akademske i naučne zajednice, kao što je formiranje fonda za nauku.

Potreba akademske zajednice, koja u našem slučaju čini i naučnu zajednicu, jeste omogućiti više sredstava za naučna istraživanja i inovacije, koja su trenutno dostupna u javnom pozivu o sufinansiranju naučnoistraživačkih projekata (4 miliona i 300 hiljada ove godine), koji Ministarstvo raspisuje već nekoliko godina. Također, tu je potreba za dužim periodom provođenja istraživanja, koja su javnim pozivom ograničena na način da se odabrani projekti moraju vremenski ograničiti u skladu s budžetskom godinom. Jedno od rješenja koje se primjenjuje u svijetu, a i u regionu, jeste formiranje fonda za nauku koji bi se punio ne samo od budžetskih sredstava. U izmjenama Zakona o naučno-istraživačkom radu definisaće se pravni okviri o osnivanju ovog fonda. 

Ministrica oba akta očekuje do kraja ljeta, nakon čega slijedi javna rasprava i potom skupštinska procedura.

Najnovije

 
Dio sam svega što sam pročitao
Josipa Kulenović
01.06.2024
Električar osvojio teniski turnir
Mirela Buljubašić
27.05.2024
Ekonomski fakultet iz Sarajeva: Moguće da se u Hrvatskoj ne snalaze
Rubina Čengić
20.05.2024
Čitanje je sanjanje otvorenih očiju
Josipa Kulenović
06.05.2024
Lažna empatija vlasti za inkluziju; ko zna koji primjer
Školegijum redakcija
01.05.2024
Proljeće među borovima
Mirela Buljubašić
26.04.2024
Ne za školu, već za život učimo
Josipa Kulenović
08.04.2024
Pauk nije bauk i druge priče
Mirela Buljubašić
08.04.2024
Save the Children podsjeća na očuvanje dječije dobrobiti i zaštitu njihovih prava
Školegijum redakcija
02.04.2024
Ko i kako u Bosni i Hercegovini zastupa Konvenciju o pravima djeteta?
Nenad Veličković
02.04.2024
Objavljujemo pobjednike konkursa Šta je tebi AI?
Školegijum redakcija
23.02.2024
Nikad kasno za učenje i zabavu
Josipa Kulenović
19.02.2024
Od čilanja do ćutanja
Mirela Buljubašić
19.02.2024
Ministarstvo: Za broj angažovanih prebrojte konkurse
Anisa Mahmutović
08.02.2024
Diskriminatoran pravilnik i dalje na snazi
Anisa Mahmutović
16.01.2024
Postnormalna nauka i halal Harari
Samir Lemeš
15.01.2024
Sretna nam Stara 1878. godina!
Svjetlana Nedimović
27.12.2023
Iz škola povučeni zaštitari
Anisa Mahmutović
19.12.2023
Razglednica iz Jajca
Josipa Kulenović
15.12.2023
Suši, narandže za ptice i Jelka Hemičarka
Mirela Buljubašić
15.12.2023
Ako se o nečemu šuti, to ne znači da problem ne postoji
Anisa Mahmutović
12.12.2023
Inkluzivno obrazovanje u Kantonu Sarajevo: Ministarstvo ima tajni plan
Rubina Čengić
01.12.2023
500.000 KM kao i prošle godine, ali promijenjeni kriteriji
Anisa Mahmutović
01.12.2023