Formirala se ideja

Nenad Veličković

30.05.2024
IMG 9802
Foto: Omnibus

Formirala se ideja

Zašto se u Kantonu Sarajevo donosi novi zakon o obrazovanju

U Sarajevu se u posljednjih dvanaest godina, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj škola povećao sa 87 na 96; broj odjeljenja sa 1604 na 1842; broj učenika sa 34.817 na 38.393; a broj nastavnika sa 2495 na 3148.

Prema podacima iz Budžeta KS, u Ministarstvu za obrazovanje i nauku Kantona Sarajevo 2012. godine bilo je zaposleno 48 osoba (uključujući visoko obrazovanje i PPZ), a 2024. ima ih u Ministarstvu za odgoj i obrazovanje 55, u Institutu za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja 48 i u Ministarstvu za nauku, visoko obrazovanje i mlade 27.

U postocima to izgleda ovako: broj škola je porastao za 10%, odjeljenja za 15%, učenika za 10%, nastavnika za 27% i zaposlenika u ministarstvu za 114%.

Razlog ovom nesrazmjeru može biti da je prije tuce godina ministarstvo bilo potkapacitirano, pa da se taj problem riješio uduplavanjem zaposlenih. Ali možda se rodna godina u kancelarijama može objasniti dobrim uhljebljenjem. Da se taj pojam pominje u zakonu, njegova bi definicija bila: državni posao koji podrazumijeva velika prava i malu odgovornost. Što je odgovornost manja, to će se manje zakoni baviti rezultatima rada. Zato je onima koji sastavljaju, predlažu i donose zakone o obrazovanju nebitno hoće li i šta će djeca naučiti tokom obrazovanja. Za uhljebljenje nije potrebno znanje, potrebna je diploma, zato se i ocjene masovno poklanjaju (svoji svojima!), što znači da ne treba da brinemo za našu budućnost, jer će se sva djeca koja ostanu u Bosni i Hercegovini fino uhljebiti.

Upiranje u osnaživanje

Novi kantonalni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju koji je pripremila ministrica Naida Hota-Muminović (Narod i pravda), a Skupštini predlaže premijer Nihad Uk (Naša stranka) čini se da demantuje ovu ciničnu perspektivu. U njemu čitamo da će udžbenici i prevoz za učenike biti besplatni, da će se provesti kurikularna reforma (za šta se traži dodatnih 3.000.000 KM), da će učenici biti konkurentniji na tržištu rada učenika jer će steći obaveznu stručnu spremu kroz tzv. dualno obrazovanje, da će se osnažiti Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo...

To je onih 100% više činovnika!

I čitavo upiranje da se Zakon donese motivisano je tim osnaživanjem.

Prema Uredbi o procjeni uticaja propisa u Kantonu Sarajevo (Službene novine KS, 21.7.2022, potpis premijer Edin Forto, Naša stranka), obrađivač zakona dužan je dati analizu stanja i njome obuhvatiti detaljan opis situacije i identificirati probleme koji proizilaze iz nje (ovdje i dalje podv. N.V.). Također je dužan obrazložiti neophodnost pravnog rješenja u odnosu na druga moguća rješenja. Ovo, narodski rečeno, znači da ne može svaka šuša kako dođe na vlast mijenjati zakon o obrazovanju zbog dva ili tri svoja prikrivena cilja. Ne može se donositi novi zakon da bi se našao posao za 50 naprimanih činovnika u nekakav institut procvjetao iz lešine prosvjetno-pedagoškog zavoda, osnovan da bi se osigurala lojalna većina novoj vlasti u naslijeđenom mehanizmu.

Detaljan opis u Procjeni uticaja propisa koji potpisuje ministrica Hota-Muminović nije ponuđen. Sve što predlagač zakona o obrazovanju ima o tome da kaže jeste da vertikalna prohodnost odgojno-obrazovnih programa i aktivnosti, što bi za rezultat trebalo imati cjelovit rast i razvoj učenika, nije bila istaknuta postojećim zakonima, ni u tekstovima namjeravanih prednacrta. Nakon analize trenutnog stanja i usporedbe oba prednacrta, formirala se ideja jedinstvenog teksta zakona koji će na jednoobrazan način urediti oblast osnovnog i srednjeg obrazovanja u dijelovima gdje je to moguće u što širem obimu, shodno čemu se pristupilo njegovoj izradi. Molim?

Formirala se ideja. Bravo!

I dalje:

Ovaj zakon se prevashodno bavi učenikom, a postojeća zakonska rješenja nisu obezbijedila funkcionisanje obrazovnog sistema na način da učenik postigne maksimum. Pored učenika, nastavnici, menadžment škole te učenici s teškoćama predstavljaju strukture zbog kojih je potrebno donijeti propis koji će biti funkcionalniji nego što su postojeći propisi. Vještine i znanja sa kojima učenici završavaju osnovno i srednje obrazovanje nisu prepoznati niti su adekvatni u mjeri u kojoj su postavljeni međunarodni standardi u ovoj oblasti.

Ne zna čovjek čemu bi se prije vrišteći smijao.

Nastavnici i učenici s poteškoćama predstavljaju strukture... zbog kojih se treba donijeti propis, a taj propis će biti funkcionalniji. U kojem dijelu trenutni nije funkcionalan? Gdje je detaljan opis te nefunkcionalnosti? Gdje je identificiran problem, detaljno, konkretno?

Šta su druga rješenja, koja nisu pravna (tj. donošenje novog zakona) da se stanje poboljša? Ni riječi o tome u Procjeni uticaja. Predlagač razmatra tri opcije: da ne uradi ništa, da primijeni posebne mjere i da (opcija 3) donese novi zakon. Zašto ne posebne mjere? To ne znamo, jer ne znamo niti jedan konkretan problem. Nego, klasično prodavanje magle: škole i pojedinci se kontinuirano obraćaju za instrukcije jer je zakon iz 2017. nejasan. (Koji je svojski gurao tadašnji premijer, a sada šef stranke koja gura ovaj!! I kojem je i tada bilo nacrtano, na ovom mjestu, da zakon ne vrijedi pišljiva boba, jer se donosi bez jasnog razloga, sa skrivenim ciljevima i bez bilo kakve vizije.)

Na kraju, zašto je odabrana opcija 3? Zato što usvajanje jedinstvenog zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju – prijedlog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Kantonu Sarajevo predstavlja rješenje kojim će se na jednoobrazan način urediti oblast osnovnog i srednjeg obrazovanja u dijelovima gdje je to moguće u što širem obimu, postići harmonizirana struktura i vertikalna prohodnost odgojno-obrazovnih programa i aktivnosti. Zvuči poznato?

Cijela Procjena je činovničko kopiranje i lijepljenje fraza, tumbanje i pretumbavanje floskula, pasivnih konstrukcija i tvrdnji koje nigdje i ničim nisu konkretno i jasno potkrijepljene. I sve to je bez primjedbi prihvatilo Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo, s potpisom ministrice Darje Softić-Kadenić (Naša stranka).

Šta znači da zakonska rješenja nisu obezbijedila da učenik postigne maksimum? Kakva je to znatna mjera kojom je uzeto u obzir domaće i međunarodno iskustvo? Čije iskustvo, koje iskustvo? Koje su to željene vrijednosti koje će novi zakon uspostaviti? Kako će to provođenje ovog zakona imati značajan uticaj na ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, kad je cijeli napisan u muškom rodu! Floskula terminološko korištenje ženskog ili muškog roda u ovom zakonu uključuje oba roda valjda je maksimum činovničkog mozga, i da u skupštini sjede žene koje ne vole da ih se pravi budalama već bi i zbog ovoga vratile Prijedlog na temeljitu doradu.

Dobrodošli u podzakonje

Ništa kvalitativno novo nije ponuđeno ovim prijedlogom: ista netransparentnost, ista tvrdoglava upornost da se izganja svoje, ista užasavajuća nepismenost, ista konfuznost i nedorečenost pravnih rješenja, sve navlas isto kao prije sedam godina, kad je pod drugom zastavom u isto upirao sadašnji stranački šef ministrici obrazovanja.

Nema te rasprave ni tih amandmana koji mogu popraviti ovakav pravni galimatijas. Ako se, na primjer, u definicijama pojmova ferijalna praksa definiše kao angažman učenika u vrijeme raspusta sa punim ili djelimičnim radnim vremenom, dugoročnog ili kratkoročnog karaktera, sa definisanom novčanom naknadom ili bez novčane naknade... a u članu 40. (ferijalna praksa) nema ni pomena o plaćanju niti o raspustu, očito je ili da pojam nije dobro definisan ili da član ne opisuje predmet tačno, a možda i oboje.

A upravo je u toj nesigurnosti definicija i netačnosti (ili nepotpunosti) pravnih formulacija kvaka: jer, kako to lijepo u Procjeni uticaja piše, jedinstveni zakon o odgoju i obrazovanju u oba nivoa obrazovanja bit će dobra i uređena polazna osnova za donošenje novih provedbenih propisa koji će na jedinstven način ponuditi rješenja koja će na nedvosmislen način otkloniti dileme i nejasnoće do kojih dolazi u primjeni važećih zakona i važećih pravilnika. Ukratko, jedan nejasan zakon mijenjamo drugim isto tako nejasnim samo zato da bismo poslije na miru i daleko od poslanika podzakonskim aktima uredili obrazovanje sve djece u Kantonu onako kako mi u Narodu i pravdi mislimo da treba.

Zahvaljujući partnerima u vlasti kojima je obrazovanje zadnja rupa na svirali.

Najnovije

 
Dokimologija ili nastavnici su mjerni instrument
Smiljana Vovna
11.06.2024
Seks u škole!
Nenad Veličković
28.05.2024
Duplo knjigovodstvo
Nenad Veličković
23.05.2024
Učimo učitelje: budite huligani!
Svjetlana Nedimović
20.05.2024
Četrdesetosatna radna sedmica
Aiša Isaković
16.05.2024
O pravilima takmičenja iz Bosanskog jezika i književnosti
Sandra Zlotrg
14.05.2024
Pedeset nijansi smeđe
Nenad Veličković
13.05.2024
O plivanju, davljenju i smrti logičkog razmišljanja
Andrej Madunić
11.05.2024
Vraćanje laboratorija u život
Sumeja Buljugija
09.05.2024
Već viđeno, a neprovodivo, i k tome nepotrebno
Aiša Isaković
07.05.2024
Prvomajski praznicizam
Nenad Veličković
06.05.2024
Predizborno pompanje
Marko Ban
04.05.2024
Studeni u svibnju
Nenad Veličković
29.04.2024
Komunikacija, matematika i kvalitet života
Nenad Veličković
18.04.2024
Ujarmi pa ujagmi
Nenad Veličković
03.04.2024
Sve u ime djece, pa ko koga prevari
Marko Ban
01.04.2024
Zagadi pa vladaj
Nenad Veličković
01.04.2024
U funkciji stvarnih potreba građana/ki
Nenad Veličković
13.02.2024
Prvo nije bilo crvenog mesa, a onda je nestalo bijelog
Marko Ban
01.02.2024
Glava u pijesku
Savka Skarić
29.01.2024
Četiri škole pod jednim krovom – solarnim
Nenad Veličković
23.01.2024
Ne sam, SAFER-e
Savka Skarić
22.01.2024
Pokušaji poboljšanja našeg obrazovanja se rade pogrešnim putevima
Lamija Tanović
11.01.2024
Ako neće škola u PISA-u, hoće SIPA u školu
06.01.2024
Usudite se znati i osloboditi se autoriteta
Smiljana Vovna
30.12.2023
Lud, zbunjen, postnormalan
Nenad Veličković
29.12.2023
U eri e-dnevnika, pišimo olovkom
Smiljana Vovna
13.12.2023
Djeca s teškoćama sada nemaju ni obrazovanje ni rehabilitaciju
Nura Varcar
11.12.2023
Prodavanje golog (studentskog) života
Svjetlana Nedimović
08.12.2023
Medijska nepismenost medija
Nenad Veličković
05.12.2023