Na području Konjica 74 učenika i učenice iz Osnovne škole Parsovići i Osnovne Škole Seonica su direktno ili indirektno pogođene nepogodama koje su početkom oktobra zadesile taj kraj, kaže Šeherzada Alić iz Odjela za obrazovanje Gradske uprave Konjic.
Preciznije podatke o šteti koju su pretrpjele porodice te djece ima Komisija Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Konjica, koja je još uvijek na terenu, pojašnjava ona.
U OŠ Suljo Čilić iz Jablanice je direktno ili indirektno pogođeno 15 đaka, kaže direktor škole Edin Idrizović.
Psihoterapeutkinja Senka Cimpo radi s djecom Donje Jablanice i kaže da su traumatizirana nesretnim događajima i da nije izvjesno koliko bi mogao trajati njihov oporavak.
Kod manje djece primjetno je da se teže odvajaju od roditelja, odnosno staratelja, dok starija djeca imaju problema sa spavanjem, vraćaju im se povremeno slike i u snu i na javi. Neka djeca ne ispoljavaju nikakve simptome, što ne znači da neće za dva ili tri mjeseca. Za sada imamo komunikaciju i s roditeljima i starateljima, a nekim porodicama idemo u posjetu, kaže Senka Cimpo.
Ministar nauke i obrazovanja u Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona Adnan Velagić nije odgovorio na pitanje Školegijuma postoji li plan za rad s djecom koja su preživjela poplave, te hoće li i ona biti smještena u kontejnere kao i druge porodice koje su ostale bez domova.
Podsjećanja radi, početkom oktobra su Jablanicu, Konjic, Fojnicu, te Kreševo i Kiseljak zadesile vremenske nepogode koje su uzrokovale bujične poplave, odrone i klizišta. Poginulo je 26 osoba, od čega 19 iz naselja Donja Jablanica na koje se sručio kamenolom za koji se ni mjesec dana kasnije ne zna je li bio legalan i ko je upravljao njime. Sela oko Konjica su danima bila odsječena od grada, a slična je situacija i u Fojnici. Ni mjesec nakon nesreće nema pouzdanih informacija o smještaju stradalih porodica i djece koja su ostala bez domova. Samo aktivisti s terena javljaju da ljudi ne žele biti smješteni u kontejnere smatrajući da ih nije moguće zagrijati tokom hladnih mjeseci i da traže privatne stanove u najam kako bi preživjeli zimu. U susretu s nastradalim porodicama se vidi da su djeca odrasla preko noći – njihova pažnja je usmjerena na starije i žele im pomagati u različitim poslovima.
Prema informacijama iz Ministarstva nauke i obrazovanja u Vladi Federacije BiH, veća materijalna šteta je nastala na objektu OŠ Suljo Čilić iz Jablanice i u dvorištu OŠ Seonica u Konjicu.
Na ostalim objektima prouzrokovana je šteta u manjem obimu. Područje Gojevića u Fojnici, gdje je i sjedište OŠ Ivan Goran Kovačić Gojevići, teško je bilo pogođeno poplavama i klizištima i sama škola se nalazila pod vodom, te je početak nastavnog procesa u ovoj školi neizvjestan, kažu iz Ministarstva. Prema informacijama koje oni imaju, 68 učenika i zaposlenika s područja Jablanice i Konjica je potpuno ili djelimično ostalo bez domova i imovine, a škole čije su zgrade neupotrebljive su uspostavile online nastavu u skladu s mogućnostima i stanjem na terenu.
Izvršni direktor Centra za obrazovne inicijative Step by Step Nedim Krajišnik za Školegijum kaže da su neka područja još uvijek teško dostupna, što će uveliko otežati prisustvo redovnom odgojno-obrazovnom procesu.
Škole su poprilično spremne da prime učenike. Drugi je nivo u kakvu školu se djeca vraćaju. Vjerujem u nastavnike i menadžment ovih škola jer su pokazali nevjerovatnu ljudsku stranu i mislim da će donijeti prave odluke, staviti sve na stranu i baviti se dobrobiti djece i zajednice. To je njihov prvi zadatak, kaže Krajišnik. Naglašava da su brigu za psihološku podršku nastavnicima i učenicima preuzele ozbiljne organizacije.
Problem je apsolutno odsustvo bilo kakvog sistema. Takvo odsustvo pogađa i djecu i sve ostale. Pritom mislim da pojedinačni nastavnici i nastavnice imaju kapaciteta da se nose sa ovim, kao i menadžmenti škola. No, ne bi bilo naodmet da postoji naznaka nekog sistema, bilo koje vrste, zaključuje Krajišnik.
Društvo psihologa FBiH je u saradnji sa UNICEF-om aktivno uključeno u rad s djecom na terenu kako bi pomoglo u prevazilaženju trauma, a UNICEF u BiH je za djecu koja nastavu pohađaju putem interneta omogućio laptope kako ne bi izostajala s nastave.
UNICEF je potpisao partnerski ugovor sa Društvom psihologa FBiH za dio aktivnosti koji uključuje pružanje psihosocijalne podrške nastavnicima, djeci i roditeljima, pojašnjava Sanja Kabil.
Nermina Vehabović-Rudež iz Društva psihologa i psihoterapeuta FBiH upozorava da odrasli moraju djeci dozvoliti da pričaju o traumatskom događaju, dati im informacije koje ona, s obzirom na uzrast, mogu razumjeti i da ne trebaju kriti svoje emocije. Naglasila je da je za djecu posebno važno obezbijediti fizičku sigurnost, odnosno odvojiti ih od mjesta gdje se trauma dogodila, ali i pomoći nastavnom osoblju da razumije dječije traume.
Djeca u BiH koja su prošla ratna stradanja su sada odrasli ljudi. Dakle, mi o traumi govorimo godinama i nekako ne bih voljela da imamo profesionalce u školama koji ne razumiju traumu. Zbog toga smo često govorili o važnosti stavljanja predmeta traume u kurikulume nastavnih odsjeka i svih onih fakulteta gdje se bave ljudima. Dolaze nove generacije koje ne moraju ništa znati o traumi, a veliki je ulog bio u gubicima života, u liječenju traume u BiH, da se mi time ne bismo bavili, kaže Nermina Vehabović-Rudež.
Društvo psihologa i psihoterapeuta će u narednom periodu svoj djeci ponuditi da učestvuju u radionicama u školama, a namjera im je da pomognu zajednicama da prevaziđu loše osjećaje, ali i medijima da odgovornije izvještavanju o ljudskim nesrećama.
Savjet medijima koji izvještavaju sa ovih prostora jeste da izbjegavaju senzacionalizam, snimanje djece koja još uvijek nisu dovoljno zrela da odluče žele li biti dio javnog prostora. Bilo je objavljenih i netačnih informacija, što nama na terenu otežava posao jer dijete, ukoliko želi prepričati šta mu se dogodilo, treba to uraditi u sigurnom okruženju, nikako javno, kaže Senka Cimpo.
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke će u narednom periodu predložiti Vladi Federacije BiH preraspodjelu dijela sredstava iz budžeta Federacije BiH namijenjenih za programe Ministarstva obrazovanja i nauke za saniranje šteta na odgojno-obrazovnim ustanovama nastalih kao posljedica poplava i klizišta, a dalje akcije na sanaciji objekata će voditi u saradnji s općinama/gradovima.
