Dur babina kobila!
Psihološka terminologija uzjahala je obrazovanje, usijalo se sedlo pod njom od programa, materijala, podrški, prevencija... Između ostalog, ta je agilna struka u RS-u predstavila strategiju za učenje o neophodnim vještinama potrebnim u odrastanju svakog učenika pod nazivom Vještine za adolescenciju. Nije da se nema šta djeci reći o prijateljstvu, samopouzdanju, odgovornosti, pritiscima ("unutrašnjim i vanjskim, u školskom okruženju"), ali svoditi život na vještine i kompetencije nema baš puno veze s vještinom zdravog razuma. Ima, možda, sa vještinom ispiranja mozga. Sve teže je razlikovati psihologe i menadžere.
Menadžment traume
Prva menadžerica sarajevskog obrazovanja ne posustaje u propiranju dječijih mozgova. Pravo je čudo kad stigne na posao od silnog vodanja djece kroz kulturu traume, na šta se kultura sjećanja u njenoj režiji uglavnom svodi. "Programi poput ovog", istakla je na ulazu u Tunel spasa (jedinstveni simbol nade i otpora tokom opsade Sarajeva koji je ove školske godine, planirano da posjeti oko 4.000 učenika devetih razreda osnovnih škola iz Kantona Sarajevo), "pomažu mladima da kroz neposredno iskustvo razumiju prošlost i iz nje uče važne lekcije o hrabrosti, zajedništvu i otpornosti. Naša je dužnost da kroz obrazovanje sačuvamo vrijednosti koje su naši prethodnici gradili u najtežim trenucima i da ih prenesemo novim generacijama. Želimo da učenici ovdje osjete poštovanje prema herojima našeg grada i da razviju svijest o značaju mira i slobode."
Šta je svijest, ako nije jufka?
Dualni tunel spasa
Ove investicije u hrabrost, zajedništvo i otpornost nisu jedine. Ministrica investira i u deficitarna zanimanja, tako što će stipendirati učenike prvog, drugog i trećeg razreda srednjih stručnih škola, ufajući se da će Njemačka propasti dok mladi iz dualnog tunela spasa ne izađu s diplomama elektroenergetičara, elektromehaničara, elektroinstalatera, instalatera centralnog grijanja, operatera i obrađivača materijala na CNC mašinama, stolara, automehatroničara, plinskih i vodoinstalatera, mesara, prerađivača mlijeka, elektroničara telekomunikacija, saobraćajno-transportnih operatera, cvjećara-vrtlara, keramičara-podopolagača, molera-farbara, tapetara-dekoratera, kuhara, rasadničara, autolimara, autolakirera, zavarivača/ bravara, krojača, knjigovezaca, reklamnih grafičara, pomoćnih kuhara i pomoćnih krojača.
Digitalni mrak
Istovremeno, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje objavila je rezultate sudjelovanja Bosne i Hercegovine u velikom međunarodnom istraživanju ICILS 2023 (International Computer and Information Literacy Study) koji su pokazali da je razvoj, korištenje i upravljanje digitalnim vještinama kod učenika u BiH na alarmantno niskom nivou. Ova vrsta pismenosti odnosi se na sposobnost učenika da koriste kompjutere za istraživanje, kreiranje i komunikaciju kako bi efikasno učestvovali kod kuće, u školi, na radnom mjestu i u zajednici. Realno, šta će digitalne vještine rasadničarima i pomoćnim krojačima? Nisu ih imali ni heroji našeg grada, puna su ih spomen-groblja, pa su svejedno izgradili vrijednosti koje svijetle na ulazu u tunel.
Škola bez savjetnika
Savjetnica banjalučkog gradonačelnika došla je na originalnu ideju da pokrene kampanju pod intrigantnim nazivom Škola bez tereta. Teret je, kako to iz vijesti saznajemo, smješten u đačke torbe, a cilj kampanje je da se učenici oslobode preopterećenih đačkih torbi. Da li zaista torbi, ili dijela onoga što je u torbama, to tek treba ispitati, izanalizirati, izvagati, istražiti... valja zaraditi savjetničku apanažu. Ne zna čovjek šta je teže, đačka torba ili smišljanje ovakvih vizonarskih kampanja za pomoć djeci unesrećenoj školskim teretom.
Porast
Nije manje briljantan u originalnim promišljanjima na temu obrazovanja ni predsjednik Društva pedagoga Republike Srpske Brane Mikanović, čija izjava, ako je tačno prenesena, zaslužuje da se ponovi: nije u porastu nasilje u školi, već porast različitih oblika nasilja. Dakle: isti broj napada, samo sada manje nožem, a više pištoljem... Tako nekako?
Više je napada i na prosvjetne radnike čije je autoritet, i to nam otkriva Mikanović, u padu. Vide to studenti, pa ne upisuju fakultete za rizična zanimanja, a i ovi koji su ih završili bježe iz nastave u IT sektor ili u inostranstvo. Iz haosa štela u idilu bauštela.
Nedostatak nastavnika spremnih da za malu plate trpe velika sranja od roditelja, savjetnika direktora i pedagoga, u Sanskom Mostu rješavaju angažovanjem penzionera. Oni su možda izgubili sluh, vid, zube, ali autoritet nisu. Cijeli život zarađivali su penzije za starije, najzad je došlo vrijeme da ih zarađuju i za sebe.
Smanjenja i povećanja
Ne fali samo onih koji odlaze, nego i onih koji štrajkuju; nakon što je sud ukinuo zabranu, zaposlenici svih škola HNK-a, od Prozora do Neuma, nastaviće borbu za povećanje plata. Taman kad pomislite da ste shvatili kako ekonomija i budžet funkcionišu, život vas razuvjeri. Ako je manje nastavnika, a isto para, zar ne bi nastavnici trebali dobiti više? A ako je još pri tome i manje učenika, zar ne bi i uslovi rada bili bolji? Izgleda da novac za obrazovanje nema veze ni sa količinom ni sa kvalitetom rada.
Niškorist
Nastavnici u Republici Srpskoj nemaju razloga za štrajk. Prema riječima njihove ministrice, najbolje su plaćeni u regiji, u prosjeku 800 eura. Oni bi da se tzv. eksperimentalna mala matura ili ukine, ili da joj se ukine status eksperimentalne, tj. da postane prava. Ovakva je niškorist, tvrde oni, jer đaci nemaju motiv da dobro urade testove, pošto im ne utiču na zaključnu ocjenu, a ne pikaju se ni kod upisa u srednje škole.
Štrajk roditelja
Ali ne štrajkuju samo nastavnici. U Tuzli roditelji odbijaju slati djecu u školu, tražeći smjenu direktora kojeg optužuju za teška djela. Direktor tvrdi da su optužbe isfabrikovane, tj. da je on meta političkih protivnika koji žele njegovu smjenu. Svejedno ga je školski odbor razriješio dužnosti. Iako u svakom obrazovnom zakonu negdje na samom početku stoji da je političko udruživanje i djelovanje u školi zabranjeno, svako malo iz školskih fotelja kojima gazduju stranke čujemo jadikovke na miješanje politike u obrazovanje. Ma je li moguće?
Piarćatizam
Mediji se nisu potrudili da saznaju za šta je krivac tačno optužen, ali mediji i škola odavno su raspar. Niti se u školama uči o medijima, niti se u medijima piše o školama. Tj. i uči se i piše, ali malo i uglavnom naopako. A briljiraju pi-ar ćate iz ministarskih kabineta. Oni pišu kao da se ni u snu sa novinarskim zanatom nisu sreli.
Neobrazovanje i primjene
Recimo, čitate da je "u organizaciji Naučnog društva Vladimir Prelog iz Sarajeva, a pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke održana naučna konferencija Matematika i primjene, na kojoj je učestvovalo 103 učenika iz više od 20 gradova iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije koja je okupila mlade talentovane učesnike, koji su kroz različite radne sesije razmjenjivali znanje i iskustva o matematici i njenim primjenama." I taman kad se ponadate da ćete pročitati kakva iskustva i kakva znanja, šipak. Ide najvažnija informacija – na svečanom zatvaranju konferencije, federalna ministrica obrazovanja i nauke, prof. dr. Jasna Duraković, uputila je čestitke pobjednicima i svim učesnicima, naglasivši važnost naučno-istraživačkog rada i daljeg ulaganja u obrazovanje. Itd. Evo, nema dakle razloga da se ne uloži i u obrazovanje sastavljača ovih hagiografija.
Postojanje potrebe
Jer, dok su sticali vještine za produženu adolescenciju, ovi jezičko-lakirerski operateri nisu naučili sastaviti suvislu rečenicu. Na pitanje šta je razlog za donošenje zakona, oni saopštavaju: "Razlog za donošenje izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju je to što je u periodu od usvajanja važećeg Zakona o visokom obrazovanju do danas Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje kontinuirano pratilo primjenu zakona u praksi i mogućnost razrade zakonskih odredaba kroz podzakonske akte." Dobro, ima još: "Kao rezultat ove kontrole nad primjenom Zakona utvrđeno je da postoji potreba da se pojedine odredbe Zakona preciznije definišu, da se zakonski urede pojedine situacije koje do sada nisu bile uređene i da postoji potreba razrade zakonskih odredaba kroz podzakonske propise".
Ili, nakon što pročitate naslov Na Filozofskom fakultetu održana jesenja škola o teškim pitanjima 19. stoljeća, pa vas zainteresuja koja su to pitanja, šta saznate? Da je široka lepeza predavača omogućila diskusiju o spektru izvora koji učesnicima pružaju svjež uvid u procese rekonceptualizacije društva i kulture, a osim toga i da je interdisciplinarni pristup analizom pisanih izvora kao i arhitektonskih artefakata također otvorio nove historijske perspektive, uz ekskurzije u sarajevski urbani prostor koji će omogućiti proučavanje in situ.
Nema dalje.
Novembar u brojkama
4,5
miliona KM, koje Skupština Republike Srpske planira u 2025. osigurati za podršku učenicima sa poteškoćama u razvoju, tačnije, za 515 asistenata u 142 osnovne škole.
59
institucija u oblasti biomedicine i zdravstva izrazile su spremnost da omoguće studentima medicine, stomatologije, farmacije, veterinarstva, sestrinstva i drugih zdravstvenih disciplina stjecanje praktičnih znanja i vještina. U oblasti kulture isto je učinilo 28 muzeja, arhiva, biblioteka/knjižnica, galerija i drugih srodnih ustanova.
9705
učenika upisanih u prvi razred srednjih škola za školsku 2024/2025. u Republici Srpskoj, u 447 odjeljenja u javnim školama i 8 odjeljenja u privatnim školama.
1664
maraka, prosječna plata u prosvjeti u Republici Srpskoj.
346
stipendija učenicima srednjih stručnih škola Kantona Sarajevo koji se obrazuju za deficitarna zanimanja u iznosu od pojedinačno 1550 KM. Stipendije će dobiti 113 učenika prvog razreda, 117 učenika drugog razreda i 116 učenika trećeg razreda.