U svijetu obilježenom rastućom polarizacijom, prijetnjom rata, uticajem algoritama i sve većim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju, obrazovanje bi se trebalo fokusirati na izoštravanje sposobnosti učenika i učenica da prepoznaju propagandu i razvijaju etičko rasuđivanje. Trebalo bi pomoći đacima da saslušaju i razumiju perspektive s kojima se ne slažu, istovremeno odgovorno i nenasilno artikulišući vlastite stavove.
Imajući to na umu, posebno me zainteresovao prijedlog koji je OECD objavio prošlog novembra pod naslovom Education for Human Flourishing (EHF)[1] (Obrazovanje za ljudski procvat). Nastao iz projekta PISA High Performing Systems for Tomorrow i razvijen u partnerstvu sa policy kreatorima i misliocima iz šest obrazovnih sistema s najvišim postignućima na svijetu, EHF ima za cilj da redefiniše samu svrhu obrazovanja.[2]
Autori okvira kritikuju tradicionalni model utemeljen na teoriji ljudskog kapitala, koji daje prioritet kognitivnim vještinama i pripremi za zapošljavanje. EHF ističe istraživanja koja sugerišu da su ovi trendovi doprinijeli rastućoj nejednakosti, degradaciji okoliša, društvenoj fragmentaciji i rastućoj krizi smisla i dobrobiti među mladima.
Udaljavajući se od propisanog skupa minimalnih zahtjeva, EHF se izričito oslanja na aristotelovske koncepte procvata, s ciljem da se učenici osposobe da pronađu svrhu, smisao i ispunjenje. U dobu umjetne inteligencije, u okviru se naglašava važnost razvoja posebno ljudskih kompetencija koje obuhvataju etičku svijest, brigu za planetu, dobrobit, smislene odnose i osjećaj postignuća. Prema EHF-u, obrazovanje treba pripremiti učenike da ponovo osmisle i izgrade pravednija i održivija društva i ekonomije. Štaviše, autori EHF-a smatraju ovakav pristup najboljom šansom čovječanstva da u budućnosti kontroliše umjetnu inteligenciju.
Ipak, okvir postavlja neizbježno pitanje koke i jajeta: ako obrazovni modeli u velikoj mjeri odražavaju postojeće društvene norme, kako je moguće da se transformišu bez šire društvene reforme? Prema Aristotelovom razmišljanju, ljudski procvat je ovisan o miru. Autori EHF-a predlažu sistemski redizajn obrazovnog sistema, sa fokusom na promišljanje svrhe sistema i na profesionalnu praksu etičkog rasuđivanja. Istovremeno ukazuju na pilot-projekte u pravcu operacionalizacije koncepta, u nekoliko PISA zemalja s visokim postignućima. Ipak, za planiranje takvih transformacija neophodan je oprez u širem globalnom kontekstu, obilježenom dubokim nejednakostima, moralnom dvosmislenošću i trajnim sukobima. U tom svjetlu, kako EHF može najefikasnije poslužiti reformi obrazovanja?
Ono što bi moglo pomoći, u području u kojem EHF zaostaje, jeste pozicioniranje novog okvira kao nacrta za miroljubiva društva. Konkretno, svrha procvata trebala bi biti izričito smještena unutar težnje ka održivom miru. Takva konceptualna svijest trenutno je skrivena unutar objavljenog okvira. Iako se u njemu prepoznaje da nejednakost i rastuće razlike ugrožavaju mir, te da je promovisanje pravičnosti (equity, široko definisane kao jednake mogućnosti, raznolikost i inkluzija) ključno za društveni procvat, ova odrednica se može pronaći tek na 126. stranici EHF-ovog dokumenta. U tom dijelu se postojeći pristupi pravičnosti i pravdi ocjenjuju kao neadekvatni, te se napominje da je dehumanizacija grupa u kulturi dominacije... dovela, i nastavlja dovoditi do upornog sukoba i krhkosti mira.
Pet međusobno povezanih kompetencija koje predlaže EHF očigledno bi doprinijele ciljevima mira: prilagođeno rješavanje problema, etička kompetencija, razumijevanje svijeta, uvažavanje svijeta i djelovanje u svijetu. One bi se razvijale na temelju osnovne pismenosti u čitanju, matematici i nauci, sa socijalno-emocionalnim vještinama i dobrobiti učenika. Cilj EHF-a je osnažiti đake da prenose učenje kroz različite kontekste, snalaze se u moralnoj složenosti, kritički se angažuju s raznolikim kulturnim i institucionalnim sistemima, razvijaju estetsku i ekološku svijest te ostvaruju djelatnost izvan plaćenog zaposlenja.
Od posebne važnosti za održivi mir jeste pozicioniranje etičkog rasuđivanja kao kamena temeljca unutar EHF okvira, gdje se naglašava odgovornost, kritičko promišljanje i konstruktivno suočavanje s različitim perspektivama. Ovakav fokus može predstavljati i najveći izazov, jer će u velikoj mjeri zavisiti od etike koju tumače nastavnici, te njihove spremnosti i kapaciteta da potiču otvoreni dijalog u moralno složenim i kontroverznim kontekstima. Kako se navodi u okviru:
Ključni izazov za škole je opremiti mlade ljude vještinama etičkog promišljanja u svijetu različitih vrijednosti, čestih dilema i angažiranja s pojedincima koji imaju fundamentalno različita uvjerenja. Moralno obrazovanje se treba fokusirati na razvijanje kritičkog promišljanja, principijelnog prioritetiziranja vrijednosti i sposobnosti konstruktivnog učešća u složenim situacijama neslaganja.
Političke, ideološke i kulturne razlike neizbježno će oblikovati način na koji će EHF biti dočekan ili proveden u praksi, a posebno tamo gdje se etičko propitivanje susreće sa osjetljivim temama, od Ukrajine do Gaze. Globalna polarizacija oko ovih sukoba potaknuta je nesposobnošću da se vodi miroljubiv dijalog. Bez jasne institucionalne podrške čak i nastavnici sa razvijenim kompetencijama u etičkom rasuđivanju mogu oklijevati da se upuste u ova goruća pitanja u učionici. Ovaj izazov se proteže i na korištenje umjetne inteligencije, gdje njeno odgovorno uvođenje kao alata za učenje zahtijeva da i nastavnice i učenici prvo razviju etičko rasuđivanje i vještine kritičkog mišljenja, kako bi mogli odgovorno koristiti AI.
EHF je obećavajući okvir koji pomjera fokus sa ljudskog kapitala na ljudski procvat, ali će njegov prenos u praksu zahtijevati snažnu institucionalnu otvorenost prema značajnim sistemskim promjenama, kao i dobro pripremljen zvanični kadar i nastavnike, posebno u kontekstima sukoba, nejednakosti i političke polarizacije. Pored ekonomske neizvjesnosti, nejednakosti i izazova koje donosi napredak umjetne inteligencije, EHF se treba konceptualno suočiti s prijetnjama polarizacije i sukoba. Izričito povezivanje ljudskog procvata sa aktivnom težnjom ka održivom miru ojačalo bi uticaj EHF okvira, čineći ga i primjenjivijim i relevantnijim.
[1] Konceptualni okvir dostupan je putem internet-stranice https://www.oecd.org/en/publications/education-for-human-flourishing_73d7cb96-en.html
[2] Ovaj tekst uključuje adaptaciju originalnog rada OECD-a. Mišljenja izražena i argumenti korišteni u ovoj adaptaciji ne smiju se tumačiti kao zvanična stajališta OECD-a ili njegovih zemalja članica.
