Dan državnosti Bosne i Hercegovine ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske obilježila je nešto ranije, prisustvom obilježavanju istorijskog događaja od republičkog značaja, Ulazak srpske vojske u Banja Luku 1918. godine, pri čemu su položeni vijenci i cvijeće na spomenik banu Milosavljeviću, te održan parastos i prigodan program u porti Hrama Hrista Spasitelja.
Srećom po praznik, u Mostaru je povodom obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine na Pravnom fakultetu u organizaciji Unije studenata Univerziteta Džemal Bijedić održana debata na temu treba li BiH imati tekst himne, u kojoj je ubjedljivo pobijedila afirmacijska ekipa.
Doprinos trci u jahanju mrtvih konja dalo je i sarajevsko Ministarstvo za odgoj i obrazovanje, okončanjem konkursa za likovne i literarne radove, kao i kratke videoklipove na temu Domovina, to se srcem izgovara. Najbolje radove možete pogledati u prilogu, stoji na kraju ove vijesti, ali priloga – nema. Uskraćeni za umjetničke sokove pavlovljevog patriotizma možemo se isfrustrirano pitati kakvi uopšte medijski standardi važe u vijestima o obrazovanju.
Blabletanje
Prva česta osobina je nepotpunost. Čitamo, naprimjer, da su Srednja škola metalskih zanimanja u Sarajevu i Tehnička škola u Banjaluci dobile opremu od United Nation Industrial Development Organizationa (UNIDO) kroz implementaciju projektne aktivnosti Ozonske jedinice Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Sve znamo, i development i implementacija, samo – koja oprema – to ne znamo.
Znamo da je u banjalučkom Staklencu predstavljen Đački kalendar Republike Srpske, i da će dio prihoda ići za nagrade učenicima dogodine, ali koliko su dobili ovogodišnji nagrađeni, kako se zovu, koliki je tiraž, koja je cijena kalendara, to ništa ne znamo.
Kao što ne znamo – u vijesti da je u organizaciji Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo u Sarajevu održano potpisivanje ugovora za dodjelu stipendija za deficitarna zanimanja u školskoj 2023/2024. godini – koja su to deficitarna zanimanja. Ali, zapravo je nebitno koja su, jer se stipendisti neće baviti njima, kao što jedan od njih kaže: Ministarstvo je tu da sve učenike pogura. Kasnije planiram upisati IT akademiju.
Očito je bitnije ko i kad, nego šta i zašto i kako. Službe koje fabrikuju ovaj informativni otpad vole bombastičnost. Ako vas, naprimjer, zanima kako to Digitalizacijom obrazovni sustav na hrvatskom jeziku u BiH ide ukorak sa svjetskim trendovima, tekst ispod naslova neće vam pomoći. Kako god, važno je da su osnovne i srednje škole koje rade po hrvatskom planu i programu, već sada predvodnici procesa digitalizacije u Bosni i Hercegovini, procesa koji će ubrzati i pojednostaviti različite procedure u svim segmentima života, pa tako i u obrazovanju.
Bla, bla, bla..
Praznogovor je glavna stilska karakteristika ove zvanične medijske nepismenosti. Čujte ministricu prosvjete:
Definisali smo prioritetete i mjere u cilju sprečavanja nasilja u vaspitno-obrazovnim ustanovama. Radimo sistematski i djelujemo kao sistem. Kada je bilo dešavanje u oktobru mjesecu u ovoj školi pristupili smo na sistemski način i u narednom periodu ćemo se odrediti prema tome i mislim da trebamo da djelujemo kao tim, jer samo tako možemo da dođemo do pravih rezultata i do toga da se preduprijede sva takva dešavanja, ne samo u ovoj školi, nego i svim drugim školama u Republici Srpskoj.
Sistem djeluje sistematski i pristupa dešavanjima na sistematski način, zbog čega će se dešavanja kakva su se desila preduprijediti. Tako nekako...
Evo još jednog zadatka za PISA testiranje: pročitajte sljedeću vijest i odgovorite ko su potpisnici i u čemu će sudjelovati:
Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić i ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje Zapadnohercegovačke županije i Hercegbosanske županije Jadranka Bošnjak potpisali su sporazum o suradnji u području visokog obrazovanja i znanosti.
Potpisnici sporazuma sudjelovat će u kreiranju, prijavi i realizaciji zajedničkih programa i projekata na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, organiziranju radionica, seminara i okruglih stolova te će sudjelovati na stručnim i znanstvenim skupovima i konferencijama.
Puno posla za dvije osobe?
Kao pozitivne vijesti predstavljena su tri sporazuma univerziteta sa poslovnim sektorom. Studenti Ekonomskog fakulteta u Banjaluci imaće praksu u Novoj i Atos banci, a studenti informatičkog smjera PMF-a iz istog grada u kompaniji m:tel. Pod kojim uslovima, nije objavljeno.
Predstavljajući inicijativu za lakše đačke torbe, zaneseni novinar rasplakao se nad trpećom dječijom muskulaturom, ostavljajući zahtjev – da školska torba ne bi smjela prelaziti 10 posto težine djeteta – bez komentara. Smisao kampanje sigurno nije u tome da pretila djeca nose teže torbe, ali ko još u vijestima o obrazovanju traži smisao?
Odron mjeseca je pak vijest da se direktor škole iz Čelinca našao na meti kritika zbog nepismenosti, zato što je u obavještenju da neće biti nastave jer nema grijanja napisao kosultacije. Medijski lešinari objavljuju njegovu sliku i faksimil nepismenog dopisa, ali o tome zašto grijanja nema, kad je s najvišeg mjesta bilo rečeno da će ga biti, ni riječi.
A šta vrijedi zapamtiti?
Između redova pisanih tupim novinarskim perima ipak se tu i tamo pojave izoštrene slike bosanskohercegovačkog obrazovanja. U Banjaluci i Trebinju, naprimjer, nijedan vrtić neće uvesti rad u drugoj smjeni (za djecu iz porodica gdje oba roditelja rade do deset uveče). Trebinjski argument ja antologijski: Mi smo usklađeni sa radom javnih ustanova i državnih preduzeća u Trebinju. Sva su djeca jednaka, ali su ova budžetska ipak malo jednakija.
Štednjom do bogatstva
Djeca su naše najveće bogatstvo, tim veće što nas manje koštaju. Tražimo da Vlada Kantona Sarajevo prekine lošu praksu i da odmah počne s permanentnim davanjem saglasnosti za raspisivanje javnih konkursa na neodređeno vrijeme u osnovnim školama kao javnim ustanovama i u JU 'Djeca Sarajeva', tiho i bojažljivo je na štednju preko leđa djece skrenuo pažnju sarajevski Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja. Nije zaprijetio štrajkom, valjda zato što takve prijetnje vlast više uopšte ne uzima zaozbiljno.
Durenje upozorenja
U Bihaću je štrajkom zaprijetilo Društvo pedagoga fizičkog odgoja USK jer je nadležno kantonalno ministarstvo uručilo priznanja i novčane nagrade najboljim nastavnicima i profesorima koji su sa učenicima ostvarili zapažene rezultate na školskim takmičenjima od kantonalnog do međunarodnog nivoa u prošloj godini, a time nisu bili obuhvaćeni pedagozi fizičkog odgoja.
Da se nije sav smisao obrazovanja preselio u takmičenja, nego da ga je malo ostalo i u solidarnosti, podsjetili su nas aktivisti iz Crvenog križa Bihaća koji su u novembru poučavali nastavnike bihaćkih osnovnih i srednjih škola o važnosti i načinima pružanja prve pomoći.
I mi mislioce za trku imamo
Ako se nešto slično i dogodilo u Sarajevu, to nije bila vijest. U Sarajevu su glavne vijesti one koje se tiču diplomatskih aktivnosti ministrice Naide Hote Muminović. Tako je prisustvovala i promociji knjige Obrazovanje od filozofije do prakse – Model životne ravnoteže zamjenika ministra za obrazovanje Republike Turske Omera Faruka Yelkencija. Zamjenik je tom prilikom naglasio da inspiraciju duguje mnogim različitim naučnim djelima i misliocima, od Ibn Sine, Platona, Ghazalija, Descartesa do Alije Izetbegovića i drugih.
Novembar u brojkama
11 – najmanji broj učenika koji posjeduju dokumentaciju mjerodavnih zdravstvenih ili socijalnih ustanova potreban da bi škola dobila psihologa. Riječima psihologinje Edine Maslo-Bukve, nezadovoljne ovim kriterijima: stječete dojam da se psiholog zapošljava u neku psihijatrijsku ustanovu, a ne školu.
350.000 – iznos u markama utrošen na gradnju nove fiskulturne sale pri osnovnoj školi Mula Mustafa Bašeskija u mjestu Poriječani kod Visokog.
114.713 – ukupan iznos u KM isplaćen nagrađenim naučnicima na Univerzitetu u Banjaluci.
194 – broj diploma uručenih svršenim studenticama i studentima Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
9 – broj prenosnih računara koje je OSCE besplatno donirao Ministarstvu prosvjete, kulture i športa HBŽ, u svrhu pružanja podrške školama i učenicima u ostvarivanju boljih dostignuća učenja.
200.000 – iznos u KM kojim Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke pomaže unapređenje kvalitete života i usluga koje Ustanova za socijalno zbrinjavanje, zdravstvenu njegu, odgoj i obrazovanje Pazarić pruža svojim štićenicima.
2 – broj medalja koje su na Balkanskoj olimpijadi iz informatike održanoj od 29. oktobra do 3. novembra 2023. godine u Mariboru, u Sloveniji, osvojili predstavnici Bosne i Hercegovine, učenici Druge gimnazije Faruk Ibrahimović i Benjamin Mujkić.
