Savršeni sistem zaštopavanja

Benita Zahirović

01.12.2025
Benita 2025 12 01 08 23 50 323
Foto: Omnibus

Savršeni sistem zaštopavanja

Elektronski sistem zapošljavanja predstavljen je još u februaru tekuće godine. Konkursi koji su se prvi put trebali provoditi elektronski najavljivani su za maj, ali su potom više puta odgađani

Digitalizacija konkursa jasno pokazuje put ka dostupnom, jednakom i transparentnom zapošljavanju, sa značajnim smanjenjem administrativnih i koruptivnih rizika, poručuju iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, a prenosi Vlada Kantona Sarajevo, na svojoj zvaničnoj stranici, 29. 11. 2025. godine. Pokušat ću u nastavku objasniti zašto ovogodišnji konkursi nisu ni jednaki, ni transparentni, niti su put sa značajnim smanjenjem administrativnih rizika.

Elektronski sistem zapošljavanja predstavljen je još u februaru tekuće godine. Konkursi koji su se prvi put trebali provoditi elektronski najavljivani su za maj, ali su potom više puta odgađani – za juni, juli, august, septembar i oktobar (https://skolegijum.ba/aktuelnosti/nefer-tretman-naodredenika/). Tokom svih tih mjeseci javnost je očekivala da će ovaj period biti iskorišten za temeljitu pripremu, testiranje i uspostavljanje pouzdane, funkcionalne i transparentne platforme. Upravo zbog dugog perioda pripreme, postojalo je opravdano očekivanje da će proces biti usklađen s najvišim standardima administrativne efikasnosti i jednakog pristupa za sve učesnike. Međutim, dobili smo nešto potpuno suprotno.

Iako je u zvaničnom saopštenju Vlade navedeno da je proces digitalizacije konkursa protekao uspješno, na osnovu dostupnih informacija i iskustava učesnika – očigledno je da je stvarna situacija znatno složenija. U komunikaciji institucionalnih organa izostavljeni su brojni elementi koji ukazuju na nepravilnosti, tehničke poteškoće i postupke koji su doveli do toga da se velik broj kandidata osjeti oštećeno.

Informacije koje su kandidati neformalno dijelili u komentarima na društvenim mrežama, kao i formalno putem e-mailova upućenih Sindikatu, ukazuju na ozbiljne propuste u radu sistema. Dostavljeni primjeri oštećenih kandidata pokazuju sasvim suprotnu sliku od one koja nam se plasira; sliku sistema koji je zakazao na svim nivoima: tehničkom, proceduralnom, organizacijskom i pravnom.

Ne prenosim isključivo informacije i izjave aplikanata (čiji su se brojni komentari našli ispod objava o konkursima, na zvaničnim stranicama Vlade i ministrice Hote-Muminović) koji su pretrpjeli štetu, već sam i sama bila direktno uključena u konkursnu proceduru.

 

U saopštenju Vlade se navodi podatak da je apliciralo 2.419 kandidata, a da je zaprimljeno 7.247 prigovora (i ovdje napomena da je podatak dat 29. novembra, a predviđeni rok za pisanje žalbi i prigovora još nije (bio) okončan).

Veliki broj prigovora i žalbi — znači da nije sve ok:

Ako sistem radi besprijekorno, logički bi broj prigovora bio zanemariv — ali ne; evidentno je, na osnovu broja prigovora aplikanata, da je mnogo ljudi osjetilo da nisu tretirani kako treba. Prema izvještajima, hiljade kandidata (hi-lja-de!) podnijele su prigovore zbog nepravilnog bodovanja, neprepoznavanja staža i/ili stručnih zvanja, odbacivanja validne dokumentacije i drugih, uglavnom tehničkih grešaka sistema.

Pa, ako značajan broj kandidata tvrdi da je oštećen, to dovodi u pitanje vjerodostojnost i objektivnost rang-lista koje sistem generiše – ukazuje se na nepouzdanost rezultata.

Veliki broj žalbi tek će opteretiti komisije, što će dodatno usporiti proces zapošljavanja – koji smo željno iščekivali svih ovih mjeseci. Ali, to izgleda postaje praksa – ni rok za verifikaciju dokumenata nije bio ispoštovan. No, nije do komisije koja je (iako je digitalni sistem, i dalje radi na prijemu kandidata!?) danonoćno radila – bez jasnih instrukcija. Treba li naglasiti da su i članovi komisija dijelom nastavnog procesa koji nije smio trpjeti!?

 

Tehničke greške softvera

Savršeni EMIS sistem, koji mi ne možemo razumjeti, očigledno nije dovoljno testiran; softver nije provjeren prije puštanja u rad. Kao posljedica došlo je do grešaka u unosu/prepravljanju podataka. To znači da sistem nije prepoznao dokumente — kandidati koji su uredno dostavili diplome, PIO-izvode i druge dokumente, često su bili odbijeni zbog tehničkih problema koji nisu bili njihova krivica, a to je rezultiralo nepravednim odbacivanjem prijava.

 

Nedostatak fleksibilnosti i prevelika rigidnost

Digitalni sistem traži ispravno popunjene forme, tačne datume, validne tehničke podatke — i manja greška u formi značila je odbijanje. To znači sljedeće: ako učesnik u suštini ispunjava sve potrebne kriterije, ali greškom unese pogrešan datum, on je diskvalifikovan, uprkos tome što se datum može provjeriti na dostavljenoj dokumentaciji.

I opet smo se, po ko zna koji put u obrazovanju, sveli na formu. Važan je datum unosa dokumenta koji čini da, ako se greškom klikne, to kakav smo nastavnik prestaje biti važno.

U klasičnim (papirnim) konkursima ovakvih problema nije bilo. Na kraju se pokazalo da je najveći izazov u praksi zapravo bilo adresiranje, a najveći problem plaćanje pošiljke.

 

Neusklađeno bodovanje u različitim školama

Kandidati sa istim kvalifikacijama i iskustvom dobili su različite bodove, zavisno od škole, odnosno komisije koja je vršila verifikaciju. Ovakve razlike dovode do nejednakog tretmana i krše princip pravične i transparentne konkurencije. No, to nije najgore. Jedan kandidat je različito bodovan u različitim školama. Tome je prethodila neistovjetna verifikacija dokumenata: u jednoj školi sve je verifikovano, u drugoj odbijena diploma, u trećoj piše nije značajno, i tako unedogled... Ovakve razlike ukazuju na odsustvo standardiziranih kriterija i kontrole bodovanja.

 

Nepostojanje kandidata na rang-listama

Postoje slučajevi gdje kandidati, koji su uredno aplicirali i dostavili svu potrebnu dokumentaciju, nisu bili evidentirani na spiskovima. Ovakva pojava praktično krši pravo kandidata na učešće u konkursu i dovodi u pitanje pouzdanost evidencije sistema.

 

Mijenjanje sistema tokom konkursne procedure

Izmjene su vršene u sistemu u toku konkursne procedure. One ozbiljno narušavaju integritet procedure i direktno utiču na jednako i transparentno tretiranje svih kandidata.

Nije bilo moguće pobrojati sve nepravilnosti u digitalnom sistemu, jer su se one svakodnevno pojavljivale i manifestovale na različite načine. Svaki dan bi se javio novi kandidat sa vlastitim iskustvom i primjedbom, ukazujući na nelogičnosti i greške u funkcionisanju sistema. Posljedice ovih nedostataka osjećali su svi uključeni – oštećeni su bili nastavnici, asistenti, i tehničko osoblje.

Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da su kandidati više puta tražili pomoć i pojašnjenja, ali su ostajali bez blagovremenog ili suštinskog odgovora. Tako su bili prepušteni tehničkim i sistemskim greškama bez ikakve institucionalne zaštite, što ukazuje na ozbiljan nedostatak odgovornosti nadležnih. Često su se odgovori svodili na citiranje dijelova Pravilnika – kojim se ne da konkretan odgovor na pitanje. I to su oni sretni dobili. Ostali su satima morali da pokušavaju poslati žalbu u onim momentima dok sistem radi – i ne padne, po ko zna koji put.

S obzirom na sve navedeno, ne može se govoriti o uspješnom procesu dok postoje kandidati koji su izgubili prava, bodove i šanse isključivo zbog sistemskih propusta. Umjesto prikrivanja problema, nužan je jasan uvid, i odgovornost institucija koje su omogućile da tehničke greške zamijene kriterij pravednog i zakonitog odlučivanja.

U konačnici, digitalizacija sama po sebi nije loša ideja — ona je mogla biti korak naprijed, da je ispunila obećano: jasno definisani i transparentni kriteriji za zapošljavanje, koji su implementirani kroz EMIS sistem; smanjenje utjecaja ljudskog faktora i potencijalnih koruptivnih rizika; omogućavanje kandidatima da elektronski prate status svoje prijave i bodovanje; ušteda vremena i finansijskih sredstava za kandidate i škole – nema potrebe za višestrukim ovjerama dokumenata niti dostavom putem pošte; ubrzanje konkursne procedure – škole će moći u kraćem roku završiti zapošljavanje i osigurati pravovremeni početak nastave s kompletnim nastavnim kadrom; inspekcijski nadzor je dodatno olakšan jer je omogućen digitalni uvid u postupak verifikacije dokumentacije. (Preuzeto sa zvanične FB stranice resorne ministrice; dostupno i na internet-stranici Ministarstva)

Ali nije.

I ne znam šta više žalosti, iritira i ljuti: to što nije, ili to što nas ministarstvo i vlada bezočno uvjeravaju da jeste.

Najnovije

 
Patriotizam, dogme i tabui
Maja Ljubović
28.11.2025
Šta je nama Ana Karenjina?
Maja Ljubović
18.11.2025
Kako smo davanjem objektivnih ocjena i drugim oksimoronima od sebe napravili morone
Maja Ljubović
10.11.2025
Šta je nama online sedmica
Maja Ljubović
04.11.2025
Zašto nisam član sindikata – kroz definicije
Maja Ljubović
29.10.2025
Treneri, dadilje i autolimari
Ernad Osmić
26.10.2025
Rikverc
Maja Ljubović
25.10.2025
Posjeta đaka Srebrenici, između edukacije i traumatizacije
Mirela Buljubašić
10.10.2025
Pogled iz kabineta historije
Aiša Isaković
02.07.2025
U paralelnom univerzumu
Zoran Ćatić
01.04.2025
Bosanskohercegovačke škole kao mučilišta i stratišta
Srđan Puhalo
27.03.2025
Izmjene u sudijskoj nadoknadi
Nenad Veličković
26.03.2025
Ministarstvo neodgovarajućeg konteksta
Nenad Veličković
11.02.2025
Javnost kao neodgovarajući kontekst
Nenad Veličković
03.02.2025
Frazeravanja
Marko Ban
03.01.2025
Polupali smo lončiće
Zoran Ćatić
25.12.2024
O fudbalu i obrazovanju
Nenad Veličković
11.12.2024
Svjetlost na početku tunela
Marko Ban
09.12.2024
Kallosu oduzeta licenca za rad
Anisa Mahmutović
08.11.2024
Ko je odgovoran za neefikasnu prevenciju vršnjačkog nasilja u Tešnju?
Mirela Buljubašić
05.11.2024
Šta znaju roditelji šta je dobrobit djece
Nenad Veličković
04.11.2024
Mjesec odrona
Marko Ban
01.11.2024
O šamarima i džipovima
Nenad Veličković
30.10.2024
Bombaški proces
Nenad Veličković
15.10.2024
Ofenzivna preventiva
Nenad Veličković
10.09.2024
Dom za nezbrinute naučnike
Andrej Madunić
23.08.2024
Aktuelni udžbenici historije više govore o savremenom trenutku
Aiša Isaković
25.07.2024
Čekajući Feniksa
Nenad Veličković
16.07.2024
Mi smo ti koji dozvoljavamo
Zerina Birdžo
12.07.2024
Maratonci teturaju počasni krug
Marko Ban
04.07.2024
Došli divlji, i dalje se zna....
Nenad Veličković
03.07.2024
Dokimologija ili nastavnici su mjerni instrument
Smiljana Vovna
11.06.2024
Formirala se ideja
Nenad Veličković
30.05.2024
Seks u škole!
Nenad Veličković
28.05.2024
Duplo knjigovodstvo
Nenad Veličković
23.05.2024
Učimo učitelje: budite huligani!
Svjetlana Nedimović
20.05.2024
Četrdesetosatna radna sedmica
Aiša Isaković
16.05.2024
O pravilima takmičenja iz Bosanskog jezika i književnosti
Sandra Zlotrg
14.05.2024
Pedeset nijansi smeđe
Nenad Veličković
13.05.2024
O plivanju, davljenju i smrti logičkog razmišljanja
Andrej Madunić
11.05.2024
Vraćanje laboratorija u život
Sumeja Buljugija
09.05.2024
Već viđeno, a neprovodivo, i k tome nepotrebno
Aiša Isaković
07.05.2024
Prvomajski praznicizam
Nenad Veličković
06.05.2024
Predizborno pompanje
Marko Ban
04.05.2024
Studeni u svibnju
Nenad Veličković
29.04.2024
Komunikacija, matematika i kvalitet života
Nenad Veličković
18.04.2024
Ujarmi pa ujagmi
Nenad Veličković
03.04.2024
Sve u ime djece, pa ko koga prevari
Marko Ban
01.04.2024
Zagadi pa vladaj
Nenad Veličković
01.04.2024
U funkciji stvarnih potreba građana/ki
Nenad Veličković
13.02.2024
Prvo nije bilo crvenog mesa, a onda je nestalo bijelog
Marko Ban
01.02.2024
Glava u pijesku
Savka Skarić
29.01.2024
Četiri škole pod jednim krovom – solarnim
Nenad Veličković
23.01.2024
Ne sam, SAFER-e
Savka Skarić
22.01.2024
Pokušaji poboljšanja našeg obrazovanja se rade pogrešnim putevima
Lamija Tanović
11.01.2024
Ako neće škola u PISA-u, hoće SIPA u školu
06.01.2024
Usudite se znati i osloboditi se autoriteta
Smiljana Vovna
30.12.2023
Lud, zbunjen, postnormalan
Nenad Veličković
29.12.2023
U eri e-dnevnika, pišimo olovkom
Smiljana Vovna
13.12.2023
Djeca s teškoćama sada nemaju ni obrazovanje ni rehabilitaciju
Nura Varcar
11.12.2023
Prodavanje golog (studentskog) života
Svjetlana Nedimović
08.12.2023
Medijska nepismenost medija
Nenad Veličković
05.12.2023