Turski parlament je 28.02.2014. godine usvojio zakon kojim se ukidaju dopunske škole (dershane), koje u Turskoj egzistiraju decenijama. Radi se o školama koje učenicima nude uslugu dodatnih instrukcija u toku priprema za polaganje prijemnih ispita za upis u srednje škole i na fakultete. Zakon ostavlja mogućnost nekima od njih da se do septembra 2015. godine preregistruju u privatne škole, kako bi mogle dobijati sredstva iz državnog budžeta, a predviđa i zapošljavanje dijela nastavničkog osoblja u redovne škole.
Prilika čini instruktora
Zbog velikog broja kandidata, a malog broja upisnih mjesta u srednje škole i na fakultete, Ministarstvo obrazovanja Turske na različite načine pokušava naći rješenje kako da se izaberu najbolji kandidati. Tako je osmišljen sistem po kojem je prvobitno trebalo biti 36 prijemnih ispita za upis, ali je njihov broj, nakon izraženog nezadovoljstva javnosti, smanjen na 12. Konkurencija među kandidatima za upis je velika i, da bi povećali svoje šanse, dobar dio učenika odlučuje se za pohađanje dopunske nastave. Ovakva situacija stvorila je tržišnu mogućnost za privatne inicijative koje pružaju uslugu dodatnih instrukcija za predmete iz kojih se polažu prijemni ispiti. Tako je nastao sistem od 4000 dopunskih škola, koji zapošljava oko 100.000 nastavnika, a koji pohađa oko 1,2 miliona učenika, od kojih njih 400.000 ide u škole koje od 1970. godine organizuje Pokret Hizmet.
Ukidanje jednog ovakvog sistema imaće, pored uticaja na sistem obrazovanja, i šire socijalne posljedice. Iz Ministarstva obrazovanja pravdaju odluku o ukidanju dopunskih škola argumentom da su ih pohađala samo djeca imućnih roditelja, koja su se na taj način lakše upisivala u škole i fakultete, što je uzrokovalo određenu neravnopravnost unutar društva. Međutim, u Turskoj postoje i privatne škole, koje su tri puta skuplje od dopunskih škola i koje pohađaju i koje će pohađati djeca bogatih, a upravo su dopunske škole bile rješenje za roditelje slabijeg imovinskog stanja.
Suštinu problema – a to je: zašto redovne škole ne pripreme učenike dovoljno dobro da mogu proći prijemne ispite na upisu – Ministarstvo ne spominje.
Politička pozadina
Iako dopunske škole postoje već duži niz godina i na neki način su postale opšteprihvaćena praksa, njihovo ukidanje podiglo je veliku raspravu, ne iz razloga njihove efikasnosti, potrebe ili profitabilnosti, već zbog političke pozadine. Naime, organizator trećine dopunskih škola u Turskoj je Pokret Hizmet koji vodi Fethullah Gülen. Iako i Erdogan i Gülen proizilaze iz islamističkog konzervativnog miljea i jedno vrijeme su bili politički saveznici, zbog različitog viđenja budućosti Turske, postali su politički protivnici. Sam Gülen danas živi u dobrovoljnom izgnanstvu u SAD-u, odakle upravlja aktivnostima Hizmeta, čiji su glavni izvor finansiranja upravo dopunske škole.
Njihove škole bazirane su na sekularnom znanju i vrlo su popularne kod mladih, talentovanih konzervativaca, koji su potencijalni budući kadrovi Hizmeta. Zato je ukidanje dopunskih škola snažan udarac finansijskoj i kadrovskoj snazi Hizmeta.
Vlasti u Turskoj optužuju Gülena da putem svojih dopunskih škola stvara mrežu pobornika koji na svojim radnim mjestima, a posebno u državnoj administraciji, vojsci, policiji i tajnim službama, mogu djelovati ili već djeluju protivno interesima vladajuće stranke. Konkretno, Erdogan optužuje Gülanove sljedbenike za prisluškivanje njegovih privatnih razgovora sa rodbinom iz kojih se mogao izvući zaključak o korupciji i nepotizmu samog Erdogana.
I u ovom slučaju pokazuje se kako je obrazovanje važan segment svakog društva, kako je politika suštinski zainteresovana za proizvodnju podobnih i pravilno educiranih stanovnika, te kako u tom poslu svaka vladajuća garnitura nastoji očuvati ekskluzivitet, bez ikakve konkurencije.
Foto: E. Kurtović
