Obimna papirologija i nastavni plan i program su neka od opravdanja kojim nastavnici pravdaju nedovoljan rad na odgoju najmlađih. Učenici im to ne zamjeraju jer jedva da ih zanima bilo šta van društvenih mreža – ovo se može čuti u diskusijama o krizi školstva u našoj zemlji. Da je ipak riječ o nespretnim generalizacijama, pokazuju primjeri onih koji u školskim i vanškolskim aktivnostima postižu sjajne rezultate. Jedan od tih primjera je i Debatni klub Pale. Prije sedam godina, na inicijativu profesorice srpskog jezika i književnosti Branke Malinić Čugalj osnovana je debatna sekcija u Srednjoškolskom centru Pale. Kroz posvećenost radu sa učenicima sklonim argumentovanim raspravama, ova grupa 2010. godine postaje članica Centra za kulturu dijaloga u BiH. CKD je ovu, 2013. godinu proglasio godinom debate i kritičkog mišljenja. Pored profesorice Branke, s učenicima radi i profesorica engleskog jezika i književnosti SŠC Pale, Jelena Ćirić. “Rаzvijаnje kritičkog mišljenjа i kulture dijаlogа, u vrijeme kаdа je nekulturа dijаlogа uzelа mаhа, osposobljаvаnje mlаdih dа postаnu nosioci pozitivnih promjenа, prije svegа u obrаzovnom sistemu, аli i u društvu uopšte, druženje mlаdih, rаzbijаnje predrаsudа, rаzbijаnje treme zа jаvne nаstupe, rаzvijаnje sаmopouzdаnjа, sаmo su neki od motivа i rаzlogа zаšto Debаtni klub Pаle postoji“, navodi prof. Ćirić.
Niz uspjeha
Uz puno radno vrijeme i obaveze u nastavi, profesorice Ćirić i Čugalj nađu vremena i energije za treninge Debatnog kluba. Sastaju se sedmično, a pred takmičenja ti sastanci postaju svakodnevni. Nije im uvijek lako, ali prof. Ćirić ističe da učenici svojim ponаšаnjem i rezultаtimа koje postižu potvrđuju kako je svаki minut rаdа sа njimа vrijedаn trudа. Brojna su gostovanja, debate i druge aktivnosti ovog tima, ali sa ponosom izdvajaju sljedeće uspjehe: svаke godine su se sa regionаlnih tаkmičenjа plаsirаli nа držаvno. Dušicа Blаgojević je 2011. godine bilа dio tročlаne ekipe kojа je predstаvljаlа BiH nа Svjetskom debаtnom tаkmičenju u Istаmbulu. Iste godinа Milicа Kulinа, tаkođe učenicа SŠC Pаle osvojilа je prvo mjesto – mjesto nаjboljeg govornikа u BiH. Sljedeće godine debаtаnti SŠC Pаle su osvojili prvo, drugo i četvrto mjesto nа Držаvnom debаtnom tаkmičenju u Sаrаjevu (Aleksаndаr Vlаdičić je bio prvi, Tаmаrа Trgovčević drugа а Ivаnа Koromаn četvrtа), а Aleksаndаr Vlаdičić je trebаo dа predstаvljа BiH nа Svjetskom debаtnom tаkmičenju u Meksiku (sа još dvа debаtаntа), no, na ovo se takmičenje nije otišlo. Nа posljednjem Držаvnom debаtnom tаkmičenju, održаnom nа Jаhorini u decembru 2012. godine, debаtаnti SŠC Pаle su osvojili prvа tri mjestа i stekli prаvo dа učestvuju u superfinаlnom tаkmičenju zа odlаzаk nа Svjetsko debаtno tаkmičenje u Irsku.
Debata kao način razmišljanja
Drugo mjesto osvojila je Ivana Koroman, učenica četvrtog razreda Gimnazije. Kaže da „debata ne razvija samo logičko mišljenje i snagu argumentovanih razgovora nego i stvara kompletnu ličnost“, što je i glavni razlog zašto je odabrala baš ovu aktivnost. Iako se, ne bez razloga, debata stavlja u funkciju moralnog relativizma, Ivana ističe da je izazov braniti stav sa kojim se lično ne slaže. „Svaki debatant se treba fokusirati isključivo na ono što treba da dokaže i mora naučiti da potisne svoje lične stavove dok se debata ne završi. Za jednog debatanta je svakako najbolje da zauzme neutralan stav i da kritički razmatra i jednu i drugu stranu, te da uvidi dokaze i za afirmaciju i za negaciju“. Ona naglašava da u debatama zauzima neutralan stav ili zastupa mišljenja koja inače ima. No, napominje da samo argumenti definiraju mišljenje: “Sve bez argumenta je samo lični stav koji je lako mijenjati jer nema uporište“. Najčešće se događa da debatuje o temama o kojima jako malo zna i tu se ogleda važnost istraživačkog dijela pripreme za debatu. “Debata postaje način razmišljanja, pa i moji lični stavovi dolaze nakon argumenata“, zaključuje Ivana. U klubu je tri godine i posebno joj prija što se sa svih takmičenja, seminara i debata vraća sa pozitivnim utiscima. Posebno je raduje što je, kroz debatne aktivnosti, upoznala dosta srednjoškolaca iz BiH. „Kažu da mladi danas malo vremena posvećuju obrazovanju i drugim zdravim navikama. No, kroz sve ove susrete imam priliku da vidim i drugačiju sliku, upoznam i radim sa vršnjacima koji nisu dio takve statistike“, pojašnjava Ivana.
Borba za ono protiv čega ste
Aleksandar Vladičić, učenik drugog razreda Gimnazije SŠC Pale pobjednik je Državnog takmičenja. Član je tročlane ekipe koja je trebala predstavljati našu zemlju na takmičenju u Meksiku, ali se zbog manjka novca na to takmičenje nije otišlo.“Uživam u debatovanju i smatram da je najveća čar debate u tome što ponekad ne zastupate lični stav, već se borite za nešto čemu se protivite“, Aleksandar pojašnjava razloge koji su ga privukli Debatnom klubu. Kako kaže, takve situacije su najbolje ogledalo svih karakteristika dobrog debatanta. Iako je i njemu i Ivani teško da izdvoje debate na koje su posebno ponosni, jer svaka za njih ima svoju draž, Aleksandar kaže da je najponosniji na one za koje se dugo spremao.“Izdvojio bih debate o pravima manjina u BiH, stigmi i diskriminaciji HIV pozitivnih osoba kao moje najuspješnije“, ističe on, prisjećajući se koliko mu je priprema za te debate otkrila do tad nepoznate detalje o tim temama. Takođe izdvaja debate o temi slobode govora i govora mržnje kao atraktivne u kontekstu našeg društva.
Stil života
Nataša Lizdek, takođe učenica drugog razreda Gimnazije, kao najveći uspjeh izdvaja treće mjesto na posljednjem državnom takmičenju. Kaže da odlike dobrog debatanta mogu da koriste u svim životnim sferama i bilo kojoj profesiji za koju se odluči. „Svaka profesija zahtijeva predanost, odlučnost i sposobnost da se reaguje odmah – a sve to dobar debatant ima“, pojašnjava nam neke od razloga pridruživanja Debatnom klubu. Poput Ivane i Aleksandra, i Nataša kroz pripreme za debatu stječe nova saznanja koja joj pomažu i pri formiranju ličnih mišljenja. Do sada nije imala situacije da se njeno mišljenje na debati sukobljava sa ličnim. Naprosto, temama uglavnom pristupa neutralno. Ipak, ističe da bavljenje debatom itekako utiče na nju kao ličnost. „Debata je mnogo više od hobija – to je stil života, da mišljenje formirate kroz snagu argumenata, a ne kroz argument snage“, zaključuje Nataša. Ivana i Nataša naglašavaju kako njihovi vršnjaci, iako česta publika na nastupima, ne pokazuju veliku želju da se priključe Klubu. „Uglavnom se odlučuju da budu posmatrači, iako im ne manjka potencijala da se aktivno uključe u naš rad“, dodaje Nataša Lizdek. One se slažu kako u malim sredinama kakve su Pale možda i nije uobičajeno da mladi ljudi slobodno vrijeme provode na ovaj način. Ipak, bez obzira odakle ko dolazi, važna je volja da se nešto uradi.
O dijalogu slušamo svakodnevno na medijima u BiH i regionu, ali dijaloga među onim „ozbiljnijim“ čini se da nema. Možda bi oni koji odlučuju o našim životima trebali da uče od ovih mladih ljudi – šta znači argument, poštovanje drugog i drugačijeg, ali i pristojno ophođenje.
