Metodika

Zapis iz učionice

Online nastava u očima nastavnika

Mirza Ahmetović

26.03.2020

Važno je online komunikaciju s učenicima učiniti što opuštenijom i nastojati probuditi kreativnost kod đaka koji su inače tihi ili imaju poteškoće u govoru.

Ilustracija: nuvolanevicata / Shutterstock.com

Desetak je minuta do 12 sati. Očekuje me još jedan dan online nastave u vremenu pandemije koja nas je prisilila na ovakav način rada.

U mojoj školi radimo pomoću Vibera, aplikacije koja prvenstveno služi za komunikaciju i koristi internet kao resurs. Nije najbolje rješenje, ali u malo vremena koje smo imali za pripremu i početak realizacije ovakvog vida nastave – ovo je najbolje što se moglo uraditi, naročito kada se uzmu u obzir mogućnosti i vještine svih nastavnica i nastavnika, ali i đaka, u korištenju online platformi i aplikacija za učenje na daljinu. Uglavnom, svi nastavnici i većina đaka uspjeli su da se priključe Viber grupama odjeljenja u kojima predaju ili u kojima pohađaju nastavu, tako da časovi teku: nastavnice šalju materijale za učenje razrednicima, a razrednici prosljeđuju svojim odjeljenjima. Najveći nedostatak je nemogućnost direktne komunikacije svakog nastavnika sa svim odjeljenjima, ali učenice imaju mogućnost da se jave svakome od njih pojedinačno i pitaju za pojašnjenja ili da to urade preko razrednice.

Desetak minuta prije početka nastave moji đaci počnu da pišu na grupi svog odjeljenja. Pitaju kada počinje nastava, zezaju se i odbrojavaju. Razmišljam kako bi bilo lijepo da se nešto takvo dešava u školi – da đaci odbrojavaju do početka nekog časa, što nikada nisam doživio, niti ću u skorijoj budućnosti. No, to mi je pokazatelj da su djeca prihvatila ovaj vid nastave veoma dobro i da, moguće je, uživaju u njoj. U 12 sati počinjem da im dijelim sadržaje koje sam pripremio i koje sam dobio od ostalih nastavnica i nastavnika. Oni preuzimaju materijal, pitaju da im objasnim što ne razumiju i rade zadatke.

Prilikom razmjene poruka potrudio sam se da komunikaciju učinim što opuštenijom i da dopisivanje začinim ponekim zadatkom koji neće izgledati kao zadatak, već više kao neka vrsta igre. Naprimjer, jedan učenik me pitao: Da li čemo imati proljetni raspust, pa su i ostali počeli pitati isto. Pošto sam uočio da je taj učenik napravio veliku pravopisnu grešku, napisao sam im da će odgovor dobiti kada on napiše prezent pomoćnog glagola htjeti u sva tri lica i oba broja. Važno je biti pažljiv u ovakvim situacijama, jer je mnogo lakše povrijediti učenika ovako, nego u direktnom kontaktu. Stoga sam poslije objasnio da je dječak vjerovatno pogriješio u kucanju, kao što i sam napravim greške – ranije sam ime učenika napisao malim slovom – jer se trudimo da pišemo što brže. Također sam napomenuo da je ovo odlično poslužilo da ponovimo nešto veoma važno.

U komunikaciji sa đacima dozvolio sam potpunu slobodu, istaknuvši, na samom početku, pravila koja se moraju poštovati, a najvažnije od njih je da komunikacija bude pristojna, bez uvredljivih sadržaja. Tako se dešava da oni podijele i neku šalu na račun trenutne situacije. Jedna učenica je podijelila sliku: upozorenje djeci da sutra ne uključuju BHRT jer će biti kontrolni – šala je vezana za televizijsku nastavu koja se emituje na javnom servisu BiH svakog radnog dana. Tada je započela lavina sličnih šala, a ja sam se uključio izjavom da će im trebati jako dobro opravdanje ako izostanu s kontrolnog. Jedna učenica je napisala da joj sutra ujutro neće zvoniti alarm. Dosjetio sam se da tu situaciju iskoristim, pa sam napisao da nastave sa smišljanjem opravdanja, a onda ćemo izabrati najkreativnije. Đaci su prihvatili igru i pisali da će sutra nestati struje u njihovom kraju, da ekran nije dezinficiran i slično. Smatram važnim ovakvu komunikaciju učiniti što opuštenijom i nastojati probuditi kreativnost kod djece. Naročito je to moguće uraditi sa onim đacima koji su inače veoma tihi na časovima ili sa onima koji imaju poteškoće u govoru, jer im ovaj vid komunikacije ulijeva dodatno samopouzdanje.

 

 

Što se tiče mog pristupa online nastavi, pokušao sam upotrijebiti sve resurse koje sam do sada koristio, kao i neke nove sa interneta – zahvaljujući nesebičnim kolegicama i kolegama koje dijele materijale i ideje. Već sam imao internet-stranicu, Facebook-stranicu, YouTube-kanal i online platforme za izradu raznih igrica i vježbi: LearningApps, Flippity, StoryJumper i tako dalje. Jednu – Linoit – otkrio sam zahvaljujući kolegici koja je pokazala svoj način rada na internetu. Na početku sam planirao da svoje časove snimam i uploadujem na YouTube kanal, što sam i uradio s jednim časom, ali brzo sam shvatio da će mi to oduzimati mnogo vremena i dovoditi me u veoma stresne situacije, ponajviše zbog sporog interneta – trebala mi je cijela jedna noć da se uploaduje video na YouTube – ali i zbog nastojanja da to uradim što kvalitetnije, kako bi se kao dio nastave moglo koristiti i u budućnosti. Pokušao sam koristiti i aplikaciju pod nazivom Loom, koja nudi mogućnost snimanja i automatskog uploada na vlastite servere, a onda i dijeljenja sa đacima, ali problem je nastao kada je to trebalo objaviti, jer je internet koji koristim izuzetno spor. Odlučio sam se za drugu opciju, a to je kombinovanje različitih resursa i objavljivanje na platformu linoit.com. Naime, na toj stranici moguće je napraviti niz bilješki u obliku stikera, postaviti sliku, video i slično, te to podijeliti javno. Tu sam se potrudio da što sažetije i jednostavnije prezentujem đacima nastavne sadržaje, a pritom oni nisu imali problema da im pristupe.

I ranije sam mnogo koristio platformu LearningApps.org, gdje sam pravio razne kvizove i igrice. S učenicima sam kreirao foldere za sva odjeljenja i uključio ih u te aktivnosti. Sada mi je to izvrsno poslužilo jer sam mogao djeci dati zadatak da naprave vježbu, kviz ili igricu vezanu za nastavnu jedinicu koju smo obradili, a pritom sam mogao pratiti njihove aktivnosti, poslati im poruku s uputama kako da isprave greške i slično. Sve vježbe u aplikacijama LearningApps ili Flippity mogao sam dijeliti s učenicama na internet-stranici koju imamo odranije, ali i na Linoitu.

Smatram da bismo iz trenutne situacije trebali izvući što više korisnog i upotrebljivog iskustva. Ovo što sad zovemo online nastavom kasnije može izvrsno poslužiti kao vid komunikacije sa đacima, te kao nastavna praksa koja je svakako bliska djeci. Neophodno je istražiti i isprobati što više online platformi, internet-stranica i aplikacija namijenjenih izvođenju nastavnog procesa, a mnoge od njih moći ćemo koristiti u budućnosti. Ali, moramo biti obazrivi i ne zatrpavati djecu informacijama i zadacima, a ni ne opteretiti sami sebe, jer to može dovesti do bespotrebnog stresa i ogromnog pritiska, koji nam u ovakvoj situaciji najmanje treba.

Najnovije

Fizika u stvarnom životu

Kako nam kokice mogu pomoći da bolje razumijemo uticaj pritiska i temperature na brzinu kretanja?

Amna Dervišagić

Nema znanja bez praktičnog saznanja

Kabineti fizike nemaju opremu za eksperimente

Maksuda Muratović

Klasifikacija nauke kao prepreka kvalitetnijem obrazovanju

Podijeli ako se slažeš

Samir Lemeš

Kako izgleda polaganje ispita u doba korone? (Satira)

Ništa vas ne čujem

Anes Osmić

Kad je online – nek je online

Dan planete Zemlje u online učionici

Maksuda Muratović