Nova čitanja

Lamija Tanović, Fondacija Obrazovanje u akciji

U pripremi kvalitetnije obrazovanje budućih nastavnika i nastavnica

Rubina Čengić

29.06.2021

Ministarstva su najavila da će detaljno proučiti ovo što sugerišemo, a fakulteti kažu da ne mogu ništa dok im to ministarstvo ne odobri ili nametne.

Foto: Nenad Veličković / Školegijum

Nastavnice po završetku fakulteta nisu spremne da uđu u učionice jer se tokom univerzitetskog školovanja nisu srele s nizom tema važnih za samu nastavu. Ovo je kao zaključak proizašlo iz ankete koju je među nastavnicima i nastavnicama provela Fondacija Obrazovanje u akciji na početku rada na projektu Tabla.

Anketa je pokazala da većina studenata na nastavničkim fakultetima, bilo da se radi o STEM oblasti ili humanističkim naukama, tokom dodiplomskog studija nije upoznata sa standardom zanimanja i standardom kvalifikacije nastavničke profesije i očekivanjima od budućih nastavnika; sa didaktičko-metodičkim postupcima u podučavanju djece s poteškoćama u razvoju; sa didaktičko-metodičkim postupcima u podučavanju nadarenih učenika, ali i da većina tokom studija nije obrađivala poveznice između svog i drugih predmeta.

Projekat Tabla trebao bi, u jednom od svoja četiri segmenta, unaprijediti osnovno obrazovanje nastavnica, na čemu radi Fondacija Obrazovanje u akciji. Riječ je o inicijalnoj edukaciji ili osnovnom obrazovanju budućih nastavnika i nastavnica, što podrazumijeva unapređenje rada fakulteta koji ih educiraju.

Projektom je predviđeno da se te aktivnosti provode u Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu Sarajevo, te u Republici Srpskoj. Lamija Tanović za Školegijum objašnjava kako se to budući nastavnici i nastavnice spremaju za uspješniji ulazak u učionicu.

 

Koja su to znanja koja nastavnici i nastavnice moraju imati?

Pored toga da dobro nauče svoju stručnu oblast (jezik ili istoriju ili geografiju ili matematiku...), oni moraju naučiti kako da budu dobri nastavnici svojim učenicima. Ima puno novih kompetencija i vještina koje trebaju savladati, a koje se popularno zovu karakteristike obrazovanja za 21 vijek. To su prije svega kreativnost, inovativnost, kritičko razmišljanje, spremnost na saradnju, ali i rješavanje problema, prikupljanje podataka i komunikativnost.

 

Šta znači inicijalno obrazovanje? Je li to bolja priprema budućih nastavnika i gdje će to tražiti promjene?

Inicijalno obrazovanje je osnovni studij na kojem nastavnik dobije svoju diplomu. Mi smo napravili anketu sa sadašnjim nastavnicima i na bazi odgovora konstatovali smo ono što smo kao profesori s nastavničkih fakulteta pretpostavljali – naši studenti, kada završe studij, nisu spremni za učionicu. Potom smo napravili kvantitativnu i kvalitativnu analizu postojećih studijskih planova i programa kako bismo utvrdili koliko imaju časova nastave koja ih sprema za profesiju i kakav se sadržaj predaje na tim časovima, jer budući nastavnik može dobro naučiti svoju struku, ali mora naučiti i to znanje prenijeti svojim đacima. Pokazalo se kako nije logično da nastavnici jezika, fizike, historije, hemije i slično slušaju, po obimu i sadržaju, različite pedagogije, psihologije i didaktike, iako nema nikakvog razloga da to bude toliko različito od fakulteta do fakulteta, od jednog studijskog programa do drugog. Sveučilište u Mostaru to je dobro ujednačilo – većina njihovih studijskih programa ima zajedničke predmete na kojima se postižu nastavničke kompetencije i vještine i po obimu i po sadržaju, što je sasvim logično. Potom smo gledali koliko ECTS bodova nose ti predmeti, i tu smo utvrdili velike razlike. Naime, u učionicu ne bi smio ući niko ko nema pet godina studija, bilo da je to 3 + 2 ili 4 + 1, odnosno bez ukupno 300 ECTS bodova, od čega najmanje 60 na predmetima s nastavničkim kompetencijama. Sada je to vrlo raznoliko, i treba sve ujednačiti. Kvalitativna analiza gledala je vezu između programa i ishoda učenja. Uočili smo da u nekim predmetima ta veza ne postoji, a programi nekih predmeta nemaju ishode uopšte. Za sve ovo napravili smo 16 važnih dokumenata koje sada fakulteti trebaju prihvatiti i primijeniti. Napravili smo standard zanimanja nastavnika –  ono šta osoba o zanimanju nastavnika mora znati i moći učiniti kako bi se smatrala sposobnom za bavljenje tim zanimanjem u skladu s postavljenim standardima, odnosno mora steći određeni nivo znanja, vještina i uvjerenja potrebnih da bi efikasno, sigurno i adekvatno radila svoj posao. Kreirali smo i standard kvalifikacije nastavnika, a to je skup kompetencija određenog nivoa, obima, profila i kvaliteta, koji se dokazuje svjedodžbom ili diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje nadležna ustanova. Nastavnički studij je veoma specifičan jer ima dva jednako važna dijela, koje mi zovemo nastavnički i stručni modul. Na predmetima stručnog modula nastavnik nauči disciplinu koja je njegova specijalnost, recimo njemački jezik ili istoriju ili hemiju. Na predmetima nastavničkog modula nastavnik treba da nauči kako da podučava i sarađuje sa svojim učenicima, da ih ocjenjuje i da svakom posveti dovoljno pažnje, koja nije identična za svakog od njih. Nastavnički modul ima tri podmodula, odnosno tri grupe predmeta – jedan je psihologija, pedagogija i didaktika, drugi je metodika i školska praksa, a treći komunikologija, retorika, informacione tehnologije, kreiranje projekata, i mnogo drugih vještina i znanja potrebnih za nastavnika. Svaki podmodul ima svoje ishode učenja. Od ova tri, dva su identična za svakog nastavnika i samo je metodika različita za različite predmete. Za podmodule i njihove predmete predložili smo minimum 60 ECTS bodova, a fakulteti će odrediti broj predmeta u svakom podmodulu i hoće li imati, recimo, jednu ili dvije psihologije, s tim da se na tim predmetima moraju ostvariti svi ishodi učenja iz tog podmodula. Dakle, tri glavna dokumenta su Standard zanimanja, Standard kvalifikacije i Nastavnički modul. Pored njih, uradili smo još niz dokumenata koji tretiraju druge važne aspekte bolonjskih studijskih programa. To je, recimo, raspodjela ECTS bodova, koja je kod nas napravljena od oka, a za to postoje jasna pravila i tačan algoritam alokacije za cikluse studija, module, podmodule i pojedine predmete. Ta pravila oslanjaju se na opterećenost studenta i njegov stvarni rad, te na program studija, modula, predmeta, odnosno na ishode učenja. Uočili smo i problem s izbornim predmetima koji se sada samo tako zovu, ali nisu rezultat izbora, a mi bismo željeli da oni budu zaista izborni, i to ne samo na nivou studijskog programa, nego i na nivou grupe srodnih studijskih programa i na nivou fakulteta i na nivou univerziteta. Tu se pojavljuje i mogućnost osvajanja dodatnih ECTS bodova i mogućnost proširivanja osposobljenosti studenta. Nastavnički studijski programi imaju još jednu specifičnost koja nije dovoljno iskorištena na svim univerzitetima, a to su dvopredmetni studiji koji daju veću zapošljivost, a i veće mogućnosti kadriranja u školama. Zato smo i ovu oblast detaljno razradili u našim dokumentima.

 

Slika 1

 

Sve to radite na bazi starih nastavnih planova u osnovnim i srednjim školama, iako je u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine u toku rad na reformama koje će možda otvoriti nove zahtjeve za nastavnike i nastavnice?

Mi radimo na programima studija za nastavnike i ne gledamo detaljno šta se trenutno radi u školama. Podrazumijevamo da to znamo jer svi poznajemo kurikulume gimnazija koje rade s različitim programima, a osnovne škole su standardizirane. Mi se vezujemo za postojeće stanje i hoćemo nastavnika za postojeću situaciju, odnosno onog koji će biti bolje pripremljen za svoj posao u školi, bez obzira na to po kojem programu radi.

 

Jeste li se bavili ocjenjivanjem?

Da! Metodika ocjenjivanja vrlo je detaljno razrađena. Za nas je važno potaknuti nastavnike da nauče kako učiti u inkluzivnom okruženju. Neki studijski programi imaju inkluziju, ali samo s onima koji ne trče dovoljno brzo, a neki, poput nastavničkog studija matematike i fizike, rade samo s posebno talentiranim. Nama treba individualni pristup prema svakome, u zavisnosti od toga koliko brzo može savladavati zadatke. Uvijek sam se na univerzitetu zalagala za mogućnost prenosa predmeta i koliziju, jer studente ponekad nekoliko predmeta zaustavi, sasvim ih zakoči. Mislim da ne može svako trčati istom brzinom, neko ide sporije i trebaće mu više vremena nego drugima, ali može postići vrlo dobre rezultate. Studentima treba olakšati i omogućiti da prenose predmete. To je za mene inkluzivno okruženje.

 

Kada govorite o inkluziji, mislite li na rad sa djecom s poteškoćama u razvoju ili na različite potrebe svakog đaka?

Mislim na različitost svakog učenika. Naša analiza pokazala je da na svim ovim nastavničkim programima koje smo analizirali (75 studijskih programa prvog i 45 studijskih programa drugog ciklusa) ima vrlo malo posebnih predmeta o inkluziji. Negdje smo našli samo neke lekcije, nešto je za nadarene, a na Pedagoškoj akademiji ima mnogo toga za rad s djecom s posebnim potrebama. Međutim, mi zagovaramo mnogo širi pristup inkluziji, da se svakom đaku prilazi individualno, jer ne trče svi istom brzinom. Finci, recimo, imaju dvije učiteljice u svakom razredu i jedna radi s ovim bržim, druga sa sporijim. Na jednom našem seminaru imali smo predavačicu iz Finske koja je doktorat radila na obrazovanju u BiH i ona nam je držala predavanje o specifičnostima finskog obrazovanja. Kod njih je selekcija za upis na nastavničke fakultete jako stroga: biraju se najbolji za taj studij, nastavnički poziv je izuzetno cijenjen, imaju dobre plate, ugled u društvu, i sve pogodnosti da to rade najbolje moguće i da su zadovoljni tom profesijom.

 

Ko treba da prihvati i u svoj rad ugradi ovo što ste vi kreirali i predložili?

Naša ciljna grupa su ministarstva, prosvjetno-pedagoški zavodi i univerziteti, ali za sada nemamo željeni odziv. Ministarstva su ključna u ovom poslu. Najavila su da će detaljno proučiti ovo što sugerišemo, a fakulteti kažu da ne mogu ništa dok im to ministarstvo ne odobri ili nametne. Naš zadatak je da proizvedemo adekvatne dokumente, koji predviđaju poboljšanje načina na koji obrazujemo nastavnike, i da sve to u više seminara i radionica predstavimo ministarstvima i univerzitetima. No, desilo se nešto jako zanimljivo – shvatili smo da USAID i Save The Children u okviru projekta Tabla, na jednoj strani, i Evropska unija sa sredstvima iz IPA projekata u okviru Obrazovanja za zapošljavanje, na drugoj strani, rade slične stvari, a inicijalno obrazovanje i obrazovanje postojećih nastavnika identični su u oba projekta, s tim da EU radi na prostoru cijele BiH i sada postoji mogućnost da se aktivnosti povežu. To je nada da će se sve ovo implemetirati na području cijele Bosne i Hercegovine.

 

Zašto radite samo u dva kantona i u RS-u, i kako ste odabrali ta dva kantona?

To je pitanje za donatora i facilitatora, za USAID i Save the Children. Vjerovatno se pretpostavlja da će u budućnosti jedni učiti od drugih.

 

Kakav je vaš utisak o znanju koje djeca donose na fakultet?

Različito je, širok je spektar znanja i teško je uprosječiti, pogotovo jer poslijeratne generacije rade u manjim grupama, recimo od 60, za razliku od prijeratnih, gdje je bilo 350 ili 400 studenata, kada smo mogli praviti statistike odakle dolaze studenti s najviše znanja. Imala sam studenta koji nije imao fiziku posljednja dva razreda u gimnaziji, a došao je da studira fiziku. Kada sam ga pitala kako će on to, rekao mi je da su ga u srednjoj školi naučili kako se uči. Taj dečko je završio fiziku kao najbolji student, a to znači da – ako ih naučimo kako se uči – ne može izostati uspjeh. Ima perfektne djece iz Treće gimnazije, iz Bošnjačke gimnazije, iz jedne od medresa... Teško je napraviti statistiku, ali Druga gimnazija je odlična za STEM grupu predmeta, Prva za jezike... Mene iznenađuje što djeca, kada dođu na univerzitet, nisu naučena da pitaju, ni da zucnu, i ne bune se šta god im urade. Dešavalo se da im naprave raspored tako da imaju dva predmeta u isto vrijeme – i oni ništa.

 

Projekat Tabla podrazumijeva četiri pravca djelovanja: inicijalnu edukaciju budućih edukatora, edukaciju nastavnika koji su već u praksi ili cjeloživotno učenje, opremanje škola širom Bosne i Hercegovine i podizanje svijesti javnosti o značaju obrazovanja i potrebi modernizacije. Uz Fondaciju Obrazovanje u akciji, na ovom projektu rade slovenački Institut za školstvo u saradnji s nekoliko bh. eksperata u oblasti obrazovanja i Mreža za izgradnju mira. Projekat je finansiran sredstvima USAID-a, a za provedbu je zadužen Save The Children.

Najnovije

Jedna stara pjesma i pitanja o obrazovanju

Cigle u zidu

Mirza Herco

Školegijum čitaonica

Online biblioteka Lektira narodu, drugo kolo

Školegijum redakcija

Povodom Dana učitelja i učiteljica

Moja čestitka

Edina Međić

Filmovi u nastavi

Opće obrazovanje i kultura spavaju s ribama

Mirza Herco

Dossierr Vax Populi

Egon Muljica fon Alchak