Nastavnička pitanja

Povodom jednog incidenta i izjave predsjednika sindikata obrazovanja

Prosvjetni radnici nemaju pravo da budu uznemireni, tužni ili nervozni

Arifa Isaković

20.12.2021

Ljekari na pisanom nalazu koje radnik predaje poslodavcu napišu i dijagnozu i širi opis njegovog zdravstvenog stanja, čime krše Zakon o zaštiti ličnih podataka.

Foto: Vectorium / Shutterstock.com

Slučaj profesorice psihologije u sarajevskoj Gimnaziji Obala, koja je u alkoholiziranom stanju i navodno pod utjecajem narkotika došla na posao, još jednom je pokazao koliko je naše društvo okrutno i koliko je gotovo svaki pojedinac spreman upustiti se u diskusiju o temi o kojoj ne posjeduje ni elementarno znanje. I hajde što to rade pojedinci i pojedinke kojima internet daje privid znanja i hrabrosti, ali odgovorne osobe to sebi ne bi smjele dopustiti. 

Naime, povodom ovog incidenta oglasio se i Saudin Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo gostujući na TV N1. 

U ustanovi se ne može dozvoliti bilo kakav radni angažman lica za koje se odgovarajućom medicinskom procedurom utvrdi da je: alkoholičar, ovisnik o psihotropnim supstancama, kao i licu koje boluje od zarazne ili duševne bolesti, rekao je predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja KS.

Generalno, ova izjava je na mjestu jer dolazak na bilo koje radno mjesto u alkoholiziranom stanju jeste nedopustivo ponašanje, a ima i pravno uporište u Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo i Kolektivnom ugovoru za djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja KS, prema kojem su svi zaposlenici u odgojno-obrazovnim ustanovama obavezni jednom godišnje obaviti sistematski ljekarski pregled. Ali, potrebno je pročitati Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH i Međunarodnu klasifikaciju bolesti i srodnih zdravstvenih problema (deseta revizija) jer su neke odrednice u Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju ipak postavljene preopćenito. 

Ako se u toku školske godine, na osnovu relevantne medicinske dokumentacije ustanovi da je nastavnik ili drugi radnik škole obolio od zarazne ili duševne bolesti, da je alkoholičar ili ovisnik o opijatima, direktor škole će istog udaljiti iz procesa rada i obavijestiti školski odbor, nadležna ministarstva i nadležnu zdravstvenu ustanovu, stoji u Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju u KS. Ovako pojednostavljenje u praksi dovodi do stigmatizacije i diskriminacije oboljelih od zaraznih i duševnih bolesti, a događalo se i da pojedinci u Kantonu Sarajevo nisu mogli zatvoriti ili otvoriti bolovanje jer postavljena dijagnoza nije na popisu zaraznih bolesti! 

 

Gdje je problem

Ljekarske komisije za ocjenu radne sposobnosti drže se ove sporne stavke iz Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju u KS, a na pisanom nalazu koje radnik mora predati poslodavcu napišu i dijagnozu i daju širi opis zdravstvenog stanja radnika! Citirani član Zakona i prateća procedura sporni su jer poslodavcu daju pravo uvida u medicinsku dokumentaciju radnika, čime se direktno krši Zakon o zaštiti ličnih podataka i članovi 25, 26, 27, 28. i 29. i Zakon o pravima, odgovornostima i obavezama pacijenata FBiH koji tretiraju pravo na povjerljivost informacija i privatnost i pravo na tajnost podataka. Ovi zakoni se ne poštuju ni na godišnjim sistematskim pregledima – zdravstvene ustanove šalju medicinsku dokumentaciju u škole, umjesto da im pošalju samo potvrdu u kojoj piše je li radnik sposoban za rad! Medicinska dokumentacija trebala bi biti poslana u ambulantu porodične medicine u kojoj se radnik liječi! 

 

Sistematski pregledi

Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH definirano je s kojim zaraznim bolestima pojedinac ili pojedinka ne mogu raditi u odgojno-obrazovnim ustanovama. 

U predškolskim, obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i omladinu ne smiju biti zaposlene osobe koje boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, koje izlučuju uzročnike crijevnih zaraznih bolesti (trbušni tifus i bacilarna dizenterija) i uzročnike kapljičnih zaraznih bolesti (betahemalitiĉki streptokok grupe A i piogeni stafilokok), stoji u članu 35 Zakona, ali sistematski pregled prosvjetnih radnika ništa od navedenog ne obuhvata! I kandidijaza je zarazna bolest, ali se najčešće prenosi putem vlastitog probavnog trakta, rijetko spolnim putem, a razvija se i nakon upotrebe antibiotika. 

Osim toga, ako radnik oboli od zarazne bolesti, ne može raditi već zbog samih tegoba, a ako još posjeduje relevantnu medicinsku dokumentaciju, kako piše u citiranom članu Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, ljekar porodične medicine trebao bi mu odmah otvoriti bolovanje! No, upravo je tu problem – ljekari porodične medicine (valjda pod pritiskom Zavoda zdravstvenog osiguranja ili iz nekih drugih razloga) često neće radniku otvoriti bolovanje, iako je na terapiji antibioticima ili je samo počeo da uzima antidepresive od kojih može imati prolazne nuspojave, koje kratko pogoršavaju njegovo psihofizičko zdravlje. 

 

Duševne i/ili mentalne bolesti 

Stavka Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju koja se bavi bolestima još je besmislenija u kontekstu duševnih (mentalnih) bolesti, a i opasnija, jer mnogi, zbog straha od stigmatizacije i gubitka posla, neće potražiti pomoć i kada im bude prijeko potrebna. Zakonska zabrana predviđena za prosvjetne radnike oboljele od duševnih bolesti, kao i pozivanje na zabranu zapošljavanja oboljelih od duševnih bolesti, upućuje na zaključak da kreatori ovog Zakona ne znaju mnogo o tim bolestima! 

Naime, ako citirani član Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo uporedimo s Međunarodnom klasifikacijom bolesti i srodnih zdravstvenih problema (deseta revizija), dođemo do zaključka da prosvjetni radnici ne bi smjeli imati nikakvih problema, kao ni oni koji se žele zaposliti u odgojno-obrazovnim ustanovama! Ne bi smjeli čak ni kafu piti jer ih može učiniti nervoznim! Ne bi smjeli ni pušiti jer Međunarodna klasifikacija bolesti sadrži i dijagnozu Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja vezani uz duhan i šifra je F 17. 

No, prema Međunarodnoj klasifikaciji, duševna bolest i mentalna bolest su sinonimi. Na listi mentalnih bolesti su i neorganski poremećaji spavanja, seksualna disfunkcija koja nije uzrokovana organskim poremećajem ili bolešću, poremećaji hranjenja, kao i stanja povezana sa stresom, poput poremećaja prilagođavanja koji može biti akutna reakcija na stres i posttraumatski stresni poremećaj. 

Prema Pravilniku o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, povrede ili drugih okolnosti, za mentalne poremećaje izazvane stresom predviđeno je bolovanje do 42 dana! Dakle bolovanje, a ne otkaz, stigmatizacija i diskriminacija! 

Pa da se vratim na početak: prema izjavi predsjednika Sindikata obrazovanja, osoba koja je pod stresom ne bi se trebala ni prijavljivati na konkurse jer možda ima dijagnozu poremećaj prilagođavanja koja je se razvija kao reakcija na teški stres – sama nezaposlenost je stresna! 

Duševno ili mentalno zdravlje vrlo je osjetljiva tema, veliki broj ljudi o njoj zna nedovoljno, ali je postalo uobičajeno da jedni druge javno kvalificiraju kao nenormalne ili neuropsihijatrijske slučajeve ili nekoga, u pokušaju diskvalificiranja, jednostavno nazovu šifrom! Ovo je razlog da Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo u osnovnim i srednjim školama organizira prikazivanje prestave Šifra Udruženja za zaštitu mentalnog zdravlja Menssana kako bi se podigla svijest svih, jer ako osobu s nekim mentalnim poremećajem stigmatiziramo i diskriminiramo, pogoršavamo njeno mentalno zdravlje, što može dovesti i do suicida, a tada je za sve kasno i izrazi sućuti bit će samo odraz licemjerja.

Najnovije

Nedoumice iz udžbenika

Bašča i zemljište na kojem se uzgaja povrće

Arifa Isaković

Povodom zahtjeva Saudina Sivre da 4. maj bude neradni

Igrokaz u Zgradi na Koševskom potoku

Nenad Veličković

Pred raspravu o Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u KS

Nikom se ne sviđa, ali nema veze, idemo dalje

Rubina Čengić

Nastavničke kompetencije

Edina Međić

Pritisak u šupljem loncu

Nenad Veličković