Medijska kultura

Vijest mjeseca

Potkolčari

17.10.2022

Iz pregleda pisanja portala o obrazovnim temama

Ilustracija: Školegijum

Nikad manje upisanih učenika u srednje škole u Sanskom Mostu! (Nezavisne novine, 28. juni) Niko neće na srbistiku i rudarstvo! (Nezavisne novine, 6. juli) Da li će BiH ostati bez nastavnika fizike, matematike, hemije i jezika? (N1, 15. juli) Veliki pad broja srednjoškolaca u FBiH: Za pet godina više od 11 hiljada učenika manje! (Klix, 18. juli) Sve manje interesovanje za studiranje! (Nezavisne novine, 24. juli) 

Ovo su samo neki od naslova na portalima pred početak godišnjih odmora, a nakon prvog upisnog roka na fakultete i škole.

Poslije godišnjih odmora i kompletiranja prijemnih spiskova, vijesti su nastavile istim tonom: Egzodus prosvjetnih radnika, odlaze trbuhom za kruhom! (Nezavisne novine, 2. septembar)

Gimnaziju pohađa najmanje učenika ikad, prijeti joj gašenje (Nezavisne novine, 4. septembar) Bez prvačića 121 područno odjeljenje u Srpskoj! (Nezavisne novine, 15. septembar) Broj studenata na Univerzitetu u Tuzli rapidno opada! (Nezavisne novine, 7. oktobar) Univerzitet na mukama zbog manjka studenata! (Nezavisne novine, 9. oktobar) Osnovnu školu u BiH ove godine nije upisao nijedan prvačić: “Čudno je, uvijek sama odgovaram“! (RadioSarajevo, 11. oktobar) 

Posljednja vijest, iako malo nespretno sročena, odnosi se na Osnovnu školu “Omer Maksumić“ Podveležje, oko 15 kilometara udaljenu od Mostara. Nekada je broj djece bio blizu hiljadu, danas ih je ukupno u školi 25, od toga nijedan prvačić. Čuđenje iz naslova izražava djevojčica koja je jedina učenica u razredu. 

Razlog zabrinjavajućim statistikama je iseljavanje; ljudi napuštaju sela i prigradske opštine, pa se područne škole jedna za drugom zatvaraju. Ali ljudi također napuštaju i gradove, sve više kako su se šire otvorile granice Evropske unije za bijelu radnu snagu. Oralna panika zbog pada nataliteta i projekcije budućnosti u kojoj neće više biti djece da upisuju škole pretjerana je. Biće djece. Možda manje, ali biće. 

Međutim, u vijestima iz citiranih naslova čita se, također, da studenti ne upisuju, ili ih upisuju zanemarljivo malo, nastavne smjerove na fakultetima. Ne zanimaju ih biologija i matematika, što nije čudno, jer te oblasti sada pokriva vjeronauka. Ali ih isto tako ne zanimaju ni srbistike, bosnistike, hrvatistike, što opet ima veze s poželjnom nepismenošću koju promoviraju uspješni političari. Pitanje koje opravdava zabrinutost jeste hoće li, i kad bude djece, biti nastavnika i učitelja? 

Dobra vijest je, hoće. Kad ode i posljednji školovani, posvećeni i odgovorni učitelj, trbuhom za kruhom, u Njemačku ili u IT-sektor, ostaće priučeni, prekvalifikovani, ravnodušni i pragmatični surogati, da njima tranzicijska elita potkolca ruinu školskog zdanja. Na zidu zbornice krupnim slovima pisaće: Niko nas ne može platiti toliko malo koliko mnogo možemo šutiti.

Najnovije

Medijska nepismenost

Subjekat naprijed, ostali stoj!

Svjetski mediji o obrazovanju

Može li 50 dolara promijeniti nečije obrazovanje?

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Engleska i Vels zabranjuju konverzijsku terapiju, osim za trans osobe

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

U Walesu zabranjeno bilo kakvo fizičko kažnjavanje djece

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

I higijenski ulošci i tamponi su školski pribor

Merima Dervišić