Školegijum: U kojoj fazi je kurikularna reforma?
Benjamin Hedžić: Mogu reći da smo još uvijek na početku – u timu za izradu dokumenata za kurikularnu reformu bavili smo se snimanjem stanja u obrazovanju u Kantonu Sarajevo i izradom nekih smjernica, odnosno temeljnih dokumenata na osnovu kojih bi trebala da se radi predstojeća kurikularna reforma. Ukratko – nalazimo se na kraju početne faze, po našem internom planu.
Školegijum: U kojoj mjeri kurikularna reforma korespondira sa Zajedničkom jezgrom nastavnih planova i programa (ZJNPP), zasnovanom na ishodima učenja koje je Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje objavila, te u kojoj mjeri se naslanja na Cjelovitu kurikularnu reformu koja nikako da se implementira u Hrvatskoj?
Benjamin Hedžić: Mogu reći – u dobroj mjeri; ishodi jesu jedan dio našeg dokumenta; idemo u istom pravcu u kojem je i zamišljena reforma u Hrvatskoj.
Školegijum: Na nedavno održanoj konferenciji za novinare rekli ste kako ste analizirali dokumente kurikuluma različitih država. Koje države, odnosno njihovi obrazovni sistemi su vam najviše poslužili za kreiranje okvira za promjene kurikuluma u Kantonu Sarajevo?
Benjamin Hedžić: Mi smo se skoro pola godine bavili kurikularnim sistemima u okruženju, kao i zemljama EU. Dominirale su zemlje poput Njemačke, Finske, Irske, kao i Hrvatski model, prijedlog Cjelovite kurikularne reforme. Bio nam je jako interesantan i slovenački model, koji nije istovjetan onome što mi želimo napraviti, ali je zanimljiva njihova tranzicija iz jednog sistema u drugi. Pomogli su nam i procesi drugih zemalja, koji su u završnoj fazi i na kojima se još radi.
Školegijum: Šta biste konkretno izdvojili iz primjera zemalja koje ste naveli, što planirate iskoristiti u reformi u Kantonu...
Benjamin Hedžić: Vidite, teško se može jedan sistem u cijelosti preuzeti i primijeniti u drugoj zemlji; bilo je i takvih pokušaja, neuspješnih – da se sistem jedne zemlje primijeni u drugoj. Mora se uzeti u obzir postojeća obrazovna tradicija i kultura, te na osnovu njih prilagođavati dijelove drugih sistema. Ali eto, bio nam je interesantan taj škotski, irski, pa i finski model u nekom dijelu...
Školegijum: Šta je to što je zanimljivo i primjenjivo u kurikularnoj reformi KS-a?
Benjamin Hedžić: Spominjali smo orijentisanost na ishode učenja; liberalizacija nastavnog sistema i veće slobode nastavnika u kreiranju nastavnog sadržaja; napuštanje striktnosti nastavnog predmeta – dozvoljeno je i poželjno prebacivanje sadržaja; svakako je i tu princip odvajanja od udžbeničkog poučavanja, potrebno je uključivanje više modernih tekstova, aktuelnih tema... Morate uzeti u obzir da je udžbenik zastario već nakon godinu dana korištenja, a on postaje sveto pismo i morate po njemu raditi narednih pet godina.
Školegijum: Šta bi novo proces kurikularne reforme donio nastavnicima, hoće li to biti novi, drugačiji sistem; odnosno, u kojoj mjeri se kurikularnom reformom modificira trenutni obrazovni sistem u KS-u?
Benjamin Hedžić: Mijenja se perspektiva, pogled na trenutačni obrazovni sistem. Sada smo orijentisani na usvajanje i reprodukciju faktičkog znanja, a malo se bavimo tehnikama učenja, tehnikama provjere znanja, malo se bavimo nekim drugim pogledima na obrazovni sistem. Bitno je promijeniti paradigmu, promijeniti perspektivu i onda ćete vidjeti da to nije teško, nego da je lakše nastavniku raditi, da mnogo više motiviše učenika. Motivacija je bitan segment, ako je učenik motivisan on će i usvajati znanje. Bojim se da trenutno mi obrazujemo i odgajamo djecu za sistem koji više ne postoji, za svijet kojeg više nema. Mi moramo obrazovni sistem prilagoditi sredini u kojoj živimo, prilagoditi ciljevima koje želimo da ostvarimo. Trebamo reći kakvog učenika želimo nakon završetka određenog obrazovnog nivoa, te onda takvog učenika obrazovati i odgajati.
Školegijum: Naveli ste i podatak da ste radili analizu obrazovnog sistema. Šta ste zaključili - kakav je naš obrazovni sistem i koje ste mjerne instrumente koristili u procjeni?
Benjamin Hedžić: Dio našeg stručnog tima radio je i u timovima za izradu Strategije obrazovanja Kantona Sarajevo, pa smo crpili podatke iz Strategije. U timu imamo stručnjake i predstavnike za različite nivoe obrazovanje, koristili smo dokumente Ministarstva na osnovu kojih su rađeni i drugi zakonski okviri. Teško je reći da obrazovni sistem nije funkcionalan, on možda i jeste – i učinkovit je i možda dovodi do nekog rezultata, ali taj rezultat nije onaj koji se traži. Opet se vraćam, obrazovni sistem završi i formira učenika za nešto što je bilo aktuelno prije trideset godina. Ako uzmete u obzir da su naši operativni sistemi stari po 15 godina, da imamo kopir-aparate koji su stari, a tehnika napreduje...
Školegijum: Napominjem da je u trenutnom obrazovnom sistemu naglašena odvojenost predmeta, sadržaj jednog predmeta nije usklađen sa sadržajem drugih predmeta... Da li će kurikularna reforma spojiti sadržaje koje učenici uče?
Benjamin Hedžić: Mi smo predvidjeli te međupredmetne zone i poklapanje predmeta oko sadržaja koji su jedinstveni. Vi ne možete raditi jednu temu, npr. Leonardo da Vinci, samo iz predmeta likovna kultura, kad je to transpredmetni fenomen. Bitno je povezivati sadržaje i to jeste jedan dobar cilj koji smo postavili u kurikularnoj reformi.
Školegijum: Da li će doći do promjene predmeta, ukidanja predmeta, spajanja, dodavanja novih? Rekli ste da ste na početku i da je rano o tome govoriti, ali zanima nas da li ste u okviru tima razgovarali o tome...
Benjamin Hedžić: U perspektivi bi to bilo potrebno; da li će se to uraditi za 20 ili 30 godina, ne znam, to ćemo vidjeti. Mi radimo na ovim predmetima koji postoje, a sama reforma pokazat će gdje se mogu raditi kolizije predmeta, gdje se neki sadržaji mogu izdvojiti iz predmetnog i staviti u međupredmetno područje; to ćemo još vidjeti.
Školegijum: Kada i kako ste planirali implementaciju kurikularnih dokumenata u obrazovni sistem – da li bi to bila neka eksperimentalna faza ili kurikularna reforma kreće odmah u svim školama? Počinje li od 1. razreda ili planirate neku drugu dinamiku?
Benjamin Hedžić: Sistem ne bi bio dobar kad bi se implementirao u sve razrede – to je moj stav. Naš je plan da uradimo implementaciju eksperimentalno od septembra. Ne znamo da li će biti u jednoj osnovnoj i jednoj srednjoj školi – planiramo za prve razrede uraditi izmjene i pokušati godinu dana pratiti i vidjeti kako radi...
Školegijum: To znači da bi svi nastavnici škole u kojoj bi se radilo po kurikularnim dokumentima bili na fonu zamišljene reforme i pokušali okrenuti nastavnu praksu u skladu s onim što bude napisano? Ili?
Benjamin Hedžić: Da, upravo u tom smislu. Znam, nisam irealan da tvrdim da će to funkcionisati besprijekorno, daleko od toga. Mislim da je bitno izabrati školu koja želi da to uradi...
Školegijum: Bit će javni poziv?
Benjamin Hedžić: Vjerovatno – izabrati školu koja želi i tu školu dodatno informisati, te nastavnike educirati i pojasniti im šta se to mijenja, zbog čega, i onda pokušati. Bit će tu i vraćanja na staro, korak naprijed, dva nazad, ali treba krenuti u proces reformisanja i vidjeti kako će izgledati.
Školegijum: Od septembra je kurikulum, eksperimentalno, u školama?
Benjamin Hedžić: Da, tako planiramo...
Školegijum: Rekli ste da će početkom februara biti objavljene Smjernice za izradu dokumenata kurikuluma Kantona Sarajevo i javni poziv za predmetne komisije...
Benjamin Hedžić: Da, bit će za par dana... Bitno mi je ovo reći: pozivam sve strukture koje se bave obrazovanjem da se uključe u kurikularnu reformu jer se sada odlučuje kako treba promjena izgledati, koje perspektive da se unesu. Mi, govorim u ime tima, smo otvoreni za sva saznanja, sve nove tehnike i metode rada. Treba motivisati i profesore na univerzitetu i fakultetima, ljude iz nevladinog sektora, istaknute i dobre profesore u nastavnom procesu da daju doprinos, jer se ovdje ne radi o reformi jedne osobe, jedne političke strukture; ovdje se radi o potrebi da promijenimo sistem i da damo sve od sebe, kao grupa, da radimo što je moguće bolje.
Školegijum: Koliko članova bi trebale imati predmetne komisije?
Benjamin Hedžić: Između tri i deset, ovisno o predmetu i zastupljenosti u obrazovnom sistemu. Nekako smo tu dali dovoljno širine i ti timovi su slobodni da u svoj rad uključe dodatnog eksperta, ako im je potreban.
Školegijum: Prateći procese Cjelovite kurikularne reforme u Hrvatskoj, uvidjeli smo da su se nastavnice i nastavnici koji su radili na tom dokumentu bavili samo kurikulumom, bili su povučeni iz nastave. Novi obrazovni zakoni daju mogućnost i u Kantonu Sarajevo da se ljudi povuku iz nastave u određenim situacijama. Je li to vaš prijedlog – da se budući članovi predmetnih komisija povuku iz nastave i posvete poslu izrade dokumenta?
Benjamin Hedžić: Mi trenutno imamo čvrsto obećanje Ministarstva i ministra Kazazovića da će se iznaći sredstva da se ti timovi plate. Da li će to funkcionisati kao dodatan rad, prekovremeni, da li će se izdvojiti djelimično iz nastave, koliko je potrebno, ili će možda šefovi timova biti potpuno oslobođeni nastavnog procesa – ne znam. Postoje sve tri mogućnosti pa ćemo vidjeti.
Školegijum: To vas pitamo jer vam je ambiciozan plan: dok vi sad raspišete poziv, dok se konstituiraju timovi, to je već druga polovina februara, početak marta – nemate još puno vremena da izradite dokumente, a u septembru eksperimentalno u školama novi kurikulum...
Benjamin Hedžić: Nažalost, kasnimo i za našim vremenskim ciljem; ali puno faktora utiče... Meni je bitno da postoje mogućnosti i uzimat ćemo najbolju moguću varijantu da bismo postigli svoj cilj.
Školegijum: Misija OSCE-a u BiH podržala je rad na kurikularnoj reformi u Kantonu Sarajevo. Jesu li još uvijek tu? Da li očekujete da vas i dalje podržavaju, da li će nastavak reforme kurikuluma finansirati isključivo Ministarstvo ili planirate tražiti pomoć i drugih međunarodnih organizacija?
Benjamin Hedžić: Zahvalan sam OSCE-u, koji je dao veliki doprinos. Pomogli su ne samo logistički, već i edukativno – povezali su nas s kolegama iz Hrvatske. Nadam se da ćemo i dalje surađivati jer je OSCE još uvijek zainteresiran da bude tu i da nam daje svoje savjete i to je dobro. I trenutne vlasti trebaju prepoznati značaj ove reforme i dati svoj doprinos. Mislim da ta neka simbioza treba dati rezultat...
Školegijum: U Nacrtu budžeta za 2018. godinu Ministarstvo predviđa 100.000 KM za ishode učenja; ne piše kurikularna reforma, ne precizira se koji ishodi, ali to je jedina stavka koja se može povezati s ovim što vi radite...
Benjamin Hedžić: To je već jedna značajna suma koja nam može pomoći u ovoj fazi. Kurikularna reforma, ukoliko se ozbiljno krene u taj proces, će trajati nekoliko godina i treba to planirati. Za sad je dovoljno za početak drugog koraka.
Školegijum: Možete li ukratko istaći najvažnije dijelove Smjernica koje će uskoro biti dostupne na službenoj stranici Ministarstva; šta biste izdvojili?
Benjamin Hedžić: U dokumentu su opšti podaci analize našeg obrazovnog sistema, sva tri nivoa obrazovanja (predškolsko, osnovno i srednje); jasno je opisano šta je to kurikulum i šta je to novo u kurikulumu u odnosu na trenutni NPP – koja je to vizija, šta mi želimo postići nakon provedene kurikularne reforme, koje vrijednosti sada želimo staviti u fokus. Nismo rekli da nećemo i druge, ali smo istakli na koje se moramo fokusirati. Važno je razjasniti i zašto reforma kurikuluma na kantonalnom nivou. Naš razjedinjeni sistem obrazovanja teško da će doprinijeti tome da reforma krene odozgo prema dolje. Nadam se da će ovo biti inicijalni okidač i za druge kantone, te entitete i državu da shvate da stanje jeste alarmantno i da treba raditi. Mislim da naša djeca nisu konkurentna na tržištu, niti idu u pravcu u kojem ide naša zemlja...
Školegijum: Ili jesu, ali obrazovanje moraju tražiti na drugom mjestu, izvan BiH, ili se moraju sami educirati...
Benjamin Hedžić: Da. Formalno mi jesmo obrazovani, formalno jesmo i pismeni, formalno jesmo i informatički pismeni, ali kada to gledamo na funkcionalnom nivou, onda to škripi na svim mjestima. Dalje, o ključnim kompetencijama – vraćam se na to da se trebamo više oslanjati na tehnike podučavanja i na učenje učenika gdje da nađu znanje, a ne da ih opterećujemo usvajanjem faktičkih činjenica koje će zaboraviti za pet ili deset godina. U Strategiji su i uputstva za predmetne grupe koje će, prije početka rada, proći edukaciju. Dio dokumenta govori i o tome koje mjesto u kurikulumu će imati djeca s poteškoćama u razvoju, nadarena djeca (koja su trenutno potpuno zapostavljena). Iskreno rečeno, trenutni obrazovni sistem malo prepoznaje djecu s poteškoćama u razvoju, ali ne dovoljno i u mjeri u kojoj bi trebalo. To su, ukratko, smjernice koje su važne i vama i medijima i roditeljima.
Školegijum: Ko su članovi Stručnog tima za izradu Strategije?
Benjamin Hedžić: Osim mene, tu su i Asmir Hasičić, Zehra Bajramović, Nihada Čolić, Jasmina Čongo, Asila Halilović, Aida Jerlagić, Aleksandra Junuzović, Elvis Mehanović, Aida Sejdić-Melezović, Sandra Muratović, Azra Nizić, Aida Rizvanović, Adila Salibašić.
Školegijum: Ukratko, kako je tekao rad unutar grupe, gdje su bile poteškoće, kako ste sarađivali, kreirali dokument...
Benjamin Hedžić: Nazvao bih to pulsnom dinamikom. Imali smo trenutke kad smo bili euforični, kad smo mislili da smo dotakli nebo, pa onda trenutke kad dotaknemo dno dna i tako konstantno. Ali to je normalan proces koji je prisutan u svakom ozbiljnom timu. Važno mi je da je rezultat postignut – sad da li smo mi radili tri mjeseca duže nego što smo planirali ili kraće, to u ovom momentu i nije toliko bitno. Bitno je da se radi dalje, da ova reforma krene i da je javnost, učenici, roditelji i profesori shvate onako kako smo željeli.
Školegijum: Hoće li biti zagovaračkih aktivnosti među nastavnicima, stručnom javnošću, sindikatima, fakultetima koji obrazuju nastavnike? Jeste li predvidjeli da se svima objasni zašto je bitno da dođe do kurikularne reforme?
Benjamin Hedžić: Mi smo u ovih godinu i po više radili inkognito, s ciljem da prije nego što izađemo u javnost budemo dovoljno potkovani, da imamo dobru dokumentaciju, da ne bude zlonamjernih kontrareakcija koje su utemeljene na strahu od promjene. Svakako da ćemo više govoriti o kurikularnoj reformi jer i mi iz tog procesa učimo, i dobro je da se vodi javna debata, izlažu mišljenja, prednosti i nedostaci (jer će kurikularna reforma imati i svojih nedostataka, ali je bitno prepoznati ih i raditi na promjenama). Moramo doći do stručnjaka koji su uspavani na univerzitetu i njih motivisati da se uključe. Stručnjaci su malo letargični i nisu motivisani da rade na promjeni. Pokušat ćemo pričati sa svima i objasniti zašto je reforma važna.
Školegijum: Možemo reći javnosti da ćemo s kurikularnom reformom imati bolje i kvalitetnije obrazovanje, a samim tim i bolje društvo koje će više učiti, saznavati, mijenjati?
Benjamin Hedžić: To sigurno. Mogu reći da ćemo imati društvo koje njeguje kritičko mišljenje. Mi trebamo odgajati ljude koji imaju stav koji argumentuju; trenutno imamo isključivo društvo, gdje je sve crno-bijelo. Evo, vi ste profesor bosanskog, mi imamo pismene zadaće koje se pišu kao i u periodu romantizma – možda će me sad linčovati, ali se piše o jesenjem izletu. Malo je onih koji s učenicima rade eseje; sistemski moraju biti uređeni kako bi svi učenici imali priliku raditi tako.
Školegijum: Imate kontradikciju u okviru obrazovnih institucija – jasnu potrebu da nešto mijenjate i inspekciju, naprimjer, koja upoređuje NPP, godišnji i mjesečni plan rada nekog nastavnika i piše kazne, traži ispravke...
Benjamin Hedžić: Vraćamo se na to da kurikularna reforma nudi nastavniku veću slobodu...
Školegijum: Ali traži i veću odgovornost.
Benjamin Hedžić: Imate obrazovni sistem zasnovan na NPP-u i kurikularni obrazovni sistem; laički rečeno, u sadašnjem sistemu imate obavezu nastavnika da realizira NPP i nastavnik nije odgovoran za rezultat svog rada, već sistem. U kurikularnoj reformi bit će više slobode, ali ste vi, kao nastavnik, odgovorni za uspjeh učenika. Promijenite tehniku, recite da nećete ocjenjivati učenike dva mjeseca – radit ćete radionice, ali će rezultat biti dobar i vaše će dijete znati Njutnov zakon, neće naučiti definiciju napamet, ali će znati primijeniti svoje znanje i znat će gdje tražiti dodatne informacije.
Školegijum: Znači da će u vašem prijedlogu kurikuluma postojati i NPP?
Benjamin Hedžić: Okvirno, da.
