Nova čitanja

Promovisan Alternativni kurikulum za historiju/istoriju/povijest u Bosni i Hercegovini

Nije bilo lako definisati vrijednosti modernog vremena

Saša Buljević

13.11.2019

U BiH ne postoji nastavni plan i program koji ne kaže da je cilj nastave istorije razvoj kritičkog mišljenja kod učenika, a svi traže samo reprodukciju.

Ilustracija: Alternativni kurikulum za historiju/istoriju/povijest u Bosni i Hercegovini

Udruženje profesora i nastavnika istorije/historije/povijesti EUROCLIO HIP BiH, uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH, nakon dvije godine rada predstavilo je Alternativni kurikulum za historiju/istoriju/povijest u Bosni i Hercegovini. Ova publikacija je, kako su rekli kreatori, zamišljena kao djelo koje unosi savremene pristupe u proučavanje i predavanje istorije u školama, i treba da pokaže na koji način bi se zapravo istorija trebala učiti u školama i šta bi trebali biti glavni ciljevi ovog predmeta.

Alternativni kurikulum predviđen je za osnovne škole, u razredima gdje se istorija obrađuje kao poseban predmet. Podijeljen je na četiri poglavlja koja se odnose na period školovanja od šestog do devetog razreda, a uvodi zapostavljene teme u nastavne planove i programe u upotrebi u BiH. S fokusom na razvoj kritičkog mišljenja kod učenika, Alternativni kurikulum nastavnicama i nastavnicima daje jasne metodološke upute kako da dođu do željenih rezultata, a naznačeni su ciljevi lekcija koje, pored kritičkog mišljenja, promovišu univerzalne ljudske vrijednosti (okarakterisane i u istraživanju Čemu (ne) učimo djecu).

Koordinatorica za program obrazovanja u Fondu otvoreno društvo Dženana Trbić naglasila je da je ovaj materijal rezultat kontinuiranog rada Udruženja EUROCLIO u posljednjih petnaest godina.

Rad je bio prvenstveno fokusiran na propitivanje uloge nastave historije u društvu, na odgovornost i ulogu nastavnika historije u procesima pomirenja i unapređenja nastave. Mi smo tu profesionalnu posvećenost prepoznali od početka i bili partneri u ovom procesu – rekla je Dženana Trbić u ime Fonda.

Ovom poslu prethodila je temeljita analiza svih nastavnih planova i programa istorije koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini i ona je pokazala da u nastavi istorije ne postoji metodološki pristup koji će pridonijeti razvoju kritičkog mišljenja.

 

Slika 1
Foto: Saša Buljević / Školegijum

 

Ne postoji niti jedan nastavni plan i program koji ne kaže da je, između ostalog, cilj nastave istorije razvoj kritičkog mišljenja kod učenika. Svaki dokument sadrži ishode učenja, a ishodi učenja iskazani su aktivnim glagolima. Aktivni glagoli su vrlo lako uočljivi i možemo ih provjeriti uz pomoć Bloomove taksonomije. Ja sam to uradila za šesti razred i shvatila da niti jedan ishod učenja koji stoji u nastavnom planu i programu nije na visini zadatka. Oni zapravo ne podrazumijevaju da se od učenika traži kritičko razmišljanje. Svi su na nivou znanja i razumijevanja, tako da se od učenika traži samo reprodukcija naučenog, rekla je Bojana Dujković-Blagojević.

Ideja Udruženja EUROCLIO bila je da doprinese promoviranju humanizma u nastavi historije i suočavanju sa bh. kontroverzama, rekla je Melisa Forić-Plasto, članica Udruženja i asistentica na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Svjesni smo koliko nastava historije u Bosni i Hercegovini predstavlja goruću temu, oko koje se spore i u historiografiji i u obrazovnim politikama. Mi smo kao Udruženje nastojali da osmislimo drugačiji način promišljanja tema iz historije, u fokus stavljajući vrijednosti građanskog društva. Zaista smo željeli samim projektom staviti naglasak na pozitivne vrijednosti i na teme iz historije i prošlosti, koje te vrijednosti promovišu, izjavila je Melisa Forić-Plasto. Naglasila je da su u nastavu istorije uveli neke sasvim nove kategorije.

 

Slika 2

 

Tema koja se pojavljuje u šestom razredu i svim ostalim razdobljima jeste žene i djeca u privatnom i javnom prostoru, što su na neki način marginalne grupe i poprilično zaboravljene u svim važećim nastavnim programima. Tu smo nastojali istaknuti ideju ravnopravnosti, smatrajući da primjeri iz antičke istorije mogu promovirati vrijednosti o kojima govorimo – rekla je asistentica Forić-Plasto.

Edin Radušić, jedan od autora i profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, naglasio je da nije bilo lako utvrditi univerzalne vrijednosti jer su one vrijednosti modernog vremena i nisu svugdje u svijetu jednako prihvaćene.

Možemo ih zvati proizvodom liberalnog društva, zajednica koje promoviraju liberalne vrijednosti. Neko će reći da je sigurnost važnija od slobode – mi smo prihvatili da je sloboda važnija. Postavlja se pitanje kako da ovo što smo mi razumjeli kao podsticaj i razvitak zajednice prema društvu slobode i jednakosti, kako to posmatrati u historiji i pokazati ga karakterističnim, a da ne krivotvorimo historiju? Tako imamo s jedne strane promoviranje, jer smo mi prihvatili da budemo društveno angažirani; svi historičari su u suštini društveno angažirani, samo su se krili iza historijske istine. Mi smo prihvatili da promoviramo određene vrijednosti, ali i da razvijamo kritičko mišljenje, i onda se postavlja pitanje kako te dvije stvari pomiriti? Tu smo našli rješenje u multiperspektivnosti, pojasnio je Radušić.

Alternativni kurikulum moguće je preuzeti u elektronskoj formi na internet-stranici Udruženja EUROCLIO HIP BiH. Autorice i autori Alternativnog kurikuluma ne kriju svoju društvenu angažovanost i zalaganje za poboljšanje položaja pojedinaca u društvu, bez obzira na nacionalnu, vjersku i polnu pripadnost.

Najnovije

Iskustvo online nastave

Rezultati konkursa za Nagradu Šukrija Pandžo 2020.

Školegijum redakcija

Iskustvo online nastave

Pristigli radovi na konkurs za nagradu Šukrija Pandžo 2020.

Školegijum redakcija

Svjetski dan žirafe

Veliko srce, pogled svisoka i pumpe koje hrane mozak i srce

Amna Dervišagić

Nagrada Šukrija Pandžo

Još 10 dana za radove

Školegijum redakcija

Ovaj svijet se preporađa

Marina Stojaković