Nova čitanja

Promovisan Alternativni kurikulum za historiju/istoriju/povijest u Bosni i Hercegovini

Nije bilo lako definisati vrijednosti modernog vremena

Saša Buljević

13.11.2019

U BiH ne postoji nastavni plan i program koji ne kaže da je cilj nastave istorije razvoj kritičkog mišljenja kod učenika, a svi traže samo reprodukciju.

Ilustracija: Alternativni kurikulum za historiju/istoriju/povijest u Bosni i Hercegovini

Udruženje profesora i nastavnika istorije/historije/povijesti EUROCLIO HIP BiH, uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH, nakon dvije godine rada predstavilo je Alternativni kurikulum za historiju/istoriju/povijest u Bosni i Hercegovini. Ova publikacija je, kako su rekli kreatori, zamišljena kao djelo koje unosi savremene pristupe u proučavanje i predavanje istorije u školama, i treba da pokaže na koji način bi se zapravo istorija trebala učiti u školama i šta bi trebali biti glavni ciljevi ovog predmeta.

Alternativni kurikulum predviđen je za osnovne škole, u razredima gdje se istorija obrađuje kao poseban predmet. Podijeljen je na četiri poglavlja koja se odnose na period školovanja od šestog do devetog razreda, a uvodi zapostavljene teme u nastavne planove i programe u upotrebi u BiH. S fokusom na razvoj kritičkog mišljenja kod učenika, Alternativni kurikulum nastavnicama i nastavnicima daje jasne metodološke upute kako da dođu do željenih rezultata, a naznačeni su ciljevi lekcija koje, pored kritičkog mišljenja, promovišu univerzalne ljudske vrijednosti (okarakterisane i u istraživanju Čemu (ne) učimo djecu).

Koordinatorica za program obrazovanja u Fondu otvoreno društvo Dženana Trbić naglasila je da je ovaj materijal rezultat kontinuiranog rada Udruženja EUROCLIO u posljednjih petnaest godina.

Rad je bio prvenstveno fokusiran na propitivanje uloge nastave historije u društvu, na odgovornost i ulogu nastavnika historije u procesima pomirenja i unapređenja nastave. Mi smo tu profesionalnu posvećenost prepoznali od početka i bili partneri u ovom procesu – rekla je Dženana Trbić u ime Fonda.

Ovom poslu prethodila je temeljita analiza svih nastavnih planova i programa istorije koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini i ona je pokazala da u nastavi istorije ne postoji metodološki pristup koji će pridonijeti razvoju kritičkog mišljenja.

 

Slika 1
Foto: Saša Buljević / Školegijum

 

Ne postoji niti jedan nastavni plan i program koji ne kaže da je, između ostalog, cilj nastave istorije razvoj kritičkog mišljenja kod učenika. Svaki dokument sadrži ishode učenja, a ishodi učenja iskazani su aktivnim glagolima. Aktivni glagoli su vrlo lako uočljivi i možemo ih provjeriti uz pomoć Bloomove taksonomije. Ja sam to uradila za šesti razred i shvatila da niti jedan ishod učenja koji stoji u nastavnom planu i programu nije na visini zadatka. Oni zapravo ne podrazumijevaju da se od učenika traži kritičko razmišljanje. Svi su na nivou znanja i razumijevanja, tako da se od učenika traži samo reprodukcija naučenog, rekla je Bojana Dujković-Blagojević.

Ideja Udruženja EUROCLIO bila je da doprinese promoviranju humanizma u nastavi historije i suočavanju sa bh. kontroverzama, rekla je Melisa Forić-Plasto, članica Udruženja i asistentica na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Svjesni smo koliko nastava historije u Bosni i Hercegovini predstavlja goruću temu, oko koje se spore i u historiografiji i u obrazovnim politikama. Mi smo kao Udruženje nastojali da osmislimo drugačiji način promišljanja tema iz historije, u fokus stavljajući vrijednosti građanskog društva. Zaista smo željeli samim projektom staviti naglasak na pozitivne vrijednosti i na teme iz historije i prošlosti, koje te vrijednosti promovišu, izjavila je Melisa Forić-Plasto. Naglasila je da su u nastavu istorije uveli neke sasvim nove kategorije.

 

Slika 2

 

Tema koja se pojavljuje u šestom razredu i svim ostalim razdobljima jeste žene i djeca u privatnom i javnom prostoru, što su na neki način marginalne grupe i poprilično zaboravljene u svim važećim nastavnim programima. Tu smo nastojali istaknuti ideju ravnopravnosti, smatrajući da primjeri iz antičke istorije mogu promovirati vrijednosti o kojima govorimo – rekla je asistentica Forić-Plasto.

Edin Radušić, jedan od autora i profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, naglasio je da nije bilo lako utvrditi univerzalne vrijednosti jer su one vrijednosti modernog vremena i nisu svugdje u svijetu jednako prihvaćene.

Možemo ih zvati proizvodom liberalnog društva, zajednica koje promoviraju liberalne vrijednosti. Neko će reći da je sigurnost važnija od slobode – mi smo prihvatili da je sloboda važnija. Postavlja se pitanje kako da ovo što smo mi razumjeli kao podsticaj i razvitak zajednice prema društvu slobode i jednakosti, kako to posmatrati u historiji i pokazati ga karakterističnim, a da ne krivotvorimo historiju? Tako imamo s jedne strane promoviranje, jer smo mi prihvatili da budemo društveno angažirani; svi historičari su u suštini društveno angažirani, samo su se krili iza historijske istine. Mi smo prihvatili da promoviramo određene vrijednosti, ali i da razvijamo kritičko mišljenje, i onda se postavlja pitanje kako te dvije stvari pomiriti? Tu smo našli rješenje u multiperspektivnosti, pojasnio je Radušić.

Alternativni kurikulum moguće je preuzeti u elektronskoj formi na internet-stranici Udruženja EUROCLIO HIP BiH. Autorice i autori Alternativnog kurikuluma ne kriju svoju društvenu angažovanost i zalaganje za poboljšanje položaja pojedinaca u društvu, bez obzira na nacionalnu, vjersku i polnu pripadnost.

Najnovije

Digitalizacija obrazovanja u Republici Srpskoj

Projekat Dositej i treća sreća s 27 miliona KM

Enes Kurtović

Izgubljeno u printanju

Sveti Sava na zidu, Dositej u ormaru

Enes Kurtović

Originalni anđeo

Dejan Ilić

U utorak rezultati PISA istraživanja

Vjerodostojni i međunarodno mjerljivi pokazatelji rezultata obrazovanja

Školegijum redakcija

Praznovjerja iz ugla naučnih spoznaja

Lastavica nisko leti pred kišu jer padne pritisak, pa i mušice lete niže

Amna Dervišagić