Odgojni aspekti

Kako radi grad (6): Hitna pomoć

Trka s pet vremena

Irhad Suljić

25.09.2020

Kako je organizovana hitna medicinska pomoć u gradu veličine kantona?

Serijal je zamišljen kao niz priča koje bi skrenule pažnju učiteljima i nastavnicama na jednu u našem obrazovanju zapostavljenu temu: komunalne djelatnosti u svoj njihovoj kompleksnosti i važnosti. Iako je većina tekstova nastajala u jesen 2019. godine, sticajem okolnosti njihovo objavljivanje u vrijeme pandemije COVID-19 izražava i našu zahvalnost svim službama i ljudima čiji rad vanredno teške uslove života u izolaciji čini podnošljivim.

 

Hitna pomoć nam treba kad nam treba hitno pomoći. To je otprilike sve što znamo o njoj. Ali kad u njoj zaglavimo, to ne zaboravljamo.

Na početku pandemije, uz prvi karantin, zadao sam se u krčenje zarasle bašte. Skupio sam sav relevantni alat iz podruma – sjekiru, ručnu pilu, makaze za grane, krampu i trnokop – i krenuo na posao. Ali sam brzo shvatio da s tim alatom neću stići daleko i stao da odlučim: da li nekog da unajmim da mi sve to fino prokrči, ili da kupim motornu pilu i to uradim sam. Ovo drugo se činilo većim pandemijskim izazovom. Naručio sam pilu preko interneta, a dok sam čekao da stigne na kućnu adresu pustio sam sebi par YouTube tutorijala o rukovanju motorkom, kao i neki tekst o pravilnoj sječi drva, jer to nikad u životu radio nisam. Sve je dobro krenulo i išlo dok nisam došao do drveta koje je naraslo kroz betonski blok i čije je korijenje potkopavalo potporni zid. Našao sam ugao za sječu, odredio smjer pada, počeo raditi. Drvo se nagnulo kako treba, ali se onda odjednom okrenulo prema meni, poklopilo me krošnjom, udarilo po rukama u kojim je bila upaljena motorka, i zupčanik je završio usred čašice koljena. Poštedjeću vas opisa otvorene rane. Šok je trajao par sekundi, a onda adrenalin i prva pomisao: Hitna pomoć! Rođak me odvezao do hitne, odnosno do Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, gdje sam dobio šest konaca i antibiotike, kao i stručno mišljenje da sam imao veliku sreću što lanac nije zahvatio kost. A razlog što se drvo okrenulo na mene bio je kabl interneta, provučen kroz krošnju, koji se pod težinom stabla zategao, pa ga onda kao iz praćke vratio nazad. Društvo me kasnije zezalo da mi je dohakala 5G mreža.

Ali ne moramo zaglaviti da bismo ušli u Hitnu pomoć. Možemo biti nekome u pratnji, možemo pohađati kurs o osnovnom održavanju života, odnosno kurs koji vas nauči prakse i vještine pružanja prve pomoći, kakav je BLS/AED (Basic Life Support – osnovno održavanje života upotrebom automatskog eksternog defibrilatora). Kad se na Bjelašnici prevrnuo čovjek sa ATV bagijem, onim džipom što liči na kavez s točkovima, drug i ja pritrčali smo u pomoć. Nakon sat i dvadeset minuta naših pokušaja stigla je i prava hitna, a od ljekara saznajemo da nismo imali šansi: smrt je nastupila odmah nakon prevrtanja. Svejedno, i dalje ne vidim opciju u kojoj bismo samo stajali i čekali.

 

JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo

Hitna pomoć ili JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo nalazi se iza zgrade socijalnog, kada se krene prema Mercatoru, prvo skretanje desno, odmah s lijeve strane ulice. Konstruisana prije 41 godinu, služi kao hitna pomoć grada Sarajeva. Čekaonica, vjerujem većini građana poznata, vodi dalje u ostale odsjeke zgrade, za koje se, osim trenutne hitne pomoći, neće baš svako zapitati čemu još služe. Jedan takav odsjek je Edukativni centar Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS-a Prim. dr. Silva Rizvanbegović, u kojem sam i ja pohađao kurs. Tu je i ambulanta za djecu do 14 godina, koja funkcioniše od 20 sati navečer do 8 ujutro.

Pored te službe, mi imamo i ambulantu za djecu do 14 godina. Po pravilniku organizacije hitne medicinske pomoći na federalnom nivou, mi ne možemo imati pedijatriju, pa smo to nazvali Ambulanta za djecu. Da bi se moglo nazvali pedijatrijskim odjelom, morate imati pedijatra, a mi ga nemamo, imamo specijalistu urgentne medicine, objašnjava direktor Hitne pomoći Kantona Sarajevo Adem Zalihić.

Stomatološka služba takođe radi noću, a zanimljivo je da ljekari nisu na spisku zaposlenih Hitne pomoći, nego domova zdravlja. U zgradi je i mozak operacija, dispečerski centar, kao i jedna od apoteka JU Apoteke Sarajevo, u iznajmljenom prostoru. Tu je i laboratorija za hitnu dijagnostiku, kao i rentgen koji trenutno nije u funkciji. Pokvario se aparat, rentgen tehničari otišli su u penziju, i bili smo prisiljeni da ugasimo tu službu, pojašnjava Zalihić.

U suterenu je garaža sa mini servisom, vešeraj za čitavu instituciju i mrtvačnica.

 

Punktovi

Pri Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo su i njihovi punktovi, koji pokrivaju sve općine osim Starog Grada. Obično su smješteni u sklopu domova zdravlja, konkretno: na Vojničkom Polju, u Vogošći, na Ilidži, u Hadžićima, Ilijašu i Trnovu, u kojem punkt ne radi 24 sata, nego navečer od 19, pa ujutro od 7 sati, kada pacijente preuzima Dom zdravlja. Zadnji punkt uspostavljen je u maju 2019. godine u općini Centar, i jedini je koji ne funkcioniše pri nekom od domova zdravlja. Svaki od punktova posjeduje ekipu od dva tehničara, jednog doktora i jednog vozila hitne pomoći.

U svim zgradama, prostorijama, odsjecima i punktovima Hitne službe Sarajeva radi 305 zaposlenika, od kojih je oko 280 medicinski kadar, a ostatak su vozači, održavanje, administrativne službe, kao i potpora za 34 vozila hitne pomoći i sedam vozila za prevoz pacijenata na hemodijalizu. Znate li kako se profesionalno zove vozilo hitne pomoći? Kardiomobil.

 

Intervencija

Ekipu po jednom vozilu sačinjavaju ljekar i dva tehničara, s tim što je jedan tehničar i vozač. Kada neko od građana uputi poziv na 124, dispečer prima taj poziv i alarmira najbližu slobodnu ekipu na terenu. Dispečerski centar posjeduje kartu Kantona Sarajevo, na kojoj se nalaze punktovi i trenutne ekipe, za koje se dodatno može vidjeti jesu li stacionirane ili su u pokretu. U protokolu Hitne službe Kantona Sarajevo postoji dokument u koji se upisuju generalne informacije, kao što je medicinsko stanje, medicinske intervencije, odnosno šta se pružilo od intervencija pacijentu. Taj protokolni dokument sadrži takozvanih pet vremena, koja se trebaju upisivati prema tome kako se stvari odigraju na intervenciji. Prva tri su vrijeme poziva, vrijeme upućivanja ekipe na lice mjesta i vrijeme kada ekipa dođe na lice mjesta. Pri dolasku, ekipa hitne službe mora se prijaviti dispečeru. Odatle, zavisno od toga je li se pacijentu pomoglo na licu mjesta i treba li dalju hospitalizaciju – u kom slučaju se ekipa javlja da je slobodna – ili se intervencija završava, ili u slučaju da pacijent treba dalju hospitalizaciju, odnosno prevoz do Kliničkog centra Koševo ili Opće bolnice Abdulah Nakaš, starta četvrto vrijeme polaska prema bolnici, dok je peto vrijeme dolaska u bolnicu i predaja pacijenta na dalju medicinsku obradu.

Direktor Adem Zalihić dodaje da u dispečerskom centru postoji tonski zapis svake intervencije, nosač zvuka, i sve se to snima. Nerijetko nas pokušavaju manipulacijama uvući u neke situacije, ali je sve transparentno. To tužilaštvo koristi kao dokaz. U tom protokolu imamo pet vremena, sve se uredno vodi, ljekar – kad sve to završi – potpiše i udari pečat. I na tom protokolu sve piše, od procedura koje su se provele, preko materijala koji se utrošio, do uključivanja terapije, venozne, muskularne, sve stoji tamo.

 

Pročitajte i druge tekstove iz serijala Kako radi grad: VodovodElektrodistribucija KanalizacijaRadPark

 

Edukativni centar Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo Prim. dr. Silva Rizvanbegović

Edukativni centar u sklopu Hitne pomoći Kantona Sarajevo seže čak od 1987. godine, kada je osnovan na inicijativu prim. dr. Silve Rizvanbegović, koja je bila doktorica i edukatorica u tadašnjoj Hitnoj službi Sarajeva. Doktorica Silva nastavila je edukaciju i s početka rata, pod imenom ratna škola prve pomoći, ali je, nažalost, stradala u jednom od vozila hitne pomoći dok je bila na dužnosti, u maju 1992. godine.

Danas Edukativni centar nudi šest kurseva vezanih za prehospitalnu medicinsku pomoć. Direktor Zalihić kazao nam je i kako im je želja da u nekom skorijem vremenu postanu i katedra za urgentnu medicinu. S tim da po zakonu moramo imati, da bismo postali naučni zavod, specijalistu urgentne medicine koji je doktor nauka.

Hitna služba Kantona Sarajevo provodi i interni kurs za dispečera, koji prolaze svi medicinski operativci. Pored kursa, za rad u dispečerskom centru uslov je kao doktor imati pet i kao tehničar sedam godina radnog iskustva sa terena, da bi kurs i iskustvo poslužilo u što efikasnijoj trijaži pacijenata.

 

Stručne spreme i radne smjene

Većinu zaposlenih čine medicinski radnici, ljekari, specijalisti urgentne medicine, specijalizanti koji još trebaju da postanu ljekari specijalisti i ljekari opće prakse, kao i medicinski tehničari. Ostatak stručnih sprema pripada popratnim službama i seže od vozača do administrativnih radnika srednje stručne spreme.

Hitna pomoć Kantona Sarajevo radi petobrigadne radne smjene, odnosno 12/24/72 turnus smjene. To znači da jedna ekipa radi u prvoj smjeni, od 7 do 19 sati. Sutra dolaze u noćnu smjenu od 19 do 7 sati, nakon čega su slobodni 72 sata, odnosno tri dana, sve do ponovnog dolaska u prvu smjenu.

Pored osnovnog posla – spašavanja života, Zavod za hitnu medicinsku pomoć vrši i medicinske transporte, u zemlji i inostranstvu, medicinsko obezbjeđenje za kulturno-sportske manifestacije, kao i edukaciju u Edukativnom centru, pa su često na nekima od tih poslova angažovani i u ta tri slobodna dana poslije noćne smjene. Hitna služba Sarajeva primi od 300 do 350 pacijenata dnevno, kako kažu. Tokom vikenda taj broj se povećava na 450–500 pacijenata, a rekord je bio kada su imali blizu 600 pacijenata. Budući da domovi zdravlja ne rade nakon 20 sati, Hitna služba Kantona Sarajevo postaje jedan veliki dom zdravlja.

 

Izazovi i problemi

Najveći izazov je, kako direktor Zalihić kaže, doći na lice mjesta što brže. Kad smo već kod brzine, uvodi se i hitna pomoć na motoru, kojoj je cilj da što brže prođe saobraćajne gužve, uske ulice i sve ostale prepreke koje kardiomobil ne može prevazići.

Kao najveći problem direktor izdvaja radni kadar koji zdravstveno nije sposoban da obavlja posao koji obavlja, odnosno intervencije i rad u noćnim smjenama. Drugi problem su kulturno-sportske manifestacije na kojima se nerijetko dešava da organizatori unajme privatnu firmu za medicinsko obezbjeđenje, uprkos tome što im, po zakonu, samo Hitna služba grada može biti obezbjeđenje. Često, ako se desi da stvarno nekome treba intervencija, opet njih zovu zato što intervencija koju su unajmili zatrokira. Treći problem su vozila za hemodijalizu. Stara su i izrabljena, a samo u Kantonu Sarajevo više od 300 pacijenata treba prevoz. Od tog broja Hitna pomoć 24 sata, svakim danom osim nedjelje (a nekad i nedjeljom), osigurava prevoz za 228 pacijenata.

 

Historija Hitne službe Sarajeva

Hitna pomoć u Sarajevu osnovana je šezdesetih godina u sklopu Doma zdravlja Vrazova, gdje se i nalazila do 1979. godine, kada je preselila u vlastitu zgradu, ovu koju evo sada ostavljam, siguran da smo, uprkos 5G zračenju i motorkama van kontrole, u sigurnim rukama.

 

Prilozi reformi obrazovanja

Priča ispričana ovdje o Sarajevu može se ispričati i za svako drugo mjesto. Obrazovni sistem može je prepoznati kao važnu i upravo oko nje (ili neke njoj slične) organizovati nastavu iz više povezanih oblasti: saobraćajna pravila, prva pomoć, ljudsko tijelo, odgovornost, transparentnost... Iskusan ili darovit nastavnik razumije da đacima priča o ljudima koji spašavaju živote može biti uzbudljiva i motivirajuća. (A možda se i sam glasno zapita zašto je prva pomoć u njegovoj školi sekcija, a vjeronauka obavezni predmet.) Znate li broj hitne pomoći? Može li kardiomobil nesmetano prići zgradi u kojoj stanujete? Proći kroz vašu ulicu?

Najnovije

Nije sve u ocjenama i znanju

Trema i strah od javnog nastupa

Maksuda Muratović

Diptih o vaspitanju (pred početak nove školske godine)

Dva citata i jedno lukavo pitanje

Nenad Veličković

Mars i BiH bliži nego ikada

Gimnazijalke iz Bosanske Krupe odbrojavale sekunde do polijetanja rakete

Amna Dervišagić

Njemačka nezavisna organizacija Teach First pruža podršku đacima u teškim uslovima

Obrazovna inicijativa kao borba za pravedno obrazovanje

Marina Stojaković

Kada đaci odustanu

Strah od odgovornosti ili neuspjeha

Amna Dervišagić