Medijska kultura

Svjetski mediji o obrazovanju

Zašto su nam potrebne drugačije igračke

Merima Dervišić

28.01.2021

Ukoliko djeca nemaju pristup lutkama koje ih predstavljaju, šaljemo im poruku da su njihove želje, nade i iskustva jednostavno manje vrijedna.

Foto: Barbie / Mattel, Inc.

Jeste li se ikada zapitali kakve igračke kupuju porodice djece s poteškoćama u razvoju? Ukoliko ona nemaju pristup lutkama koje ih predstavljaju, šaljemo im poruku da su njihove želje, nade i iskustva jednostavno manje vrijedna.

I najjednostavnije igračke, poput onih koje se aktiviraju na dugme, nakon čega se začuju, pokrenu ili zasvijetle, jako su bitne za dječiji razvoj jer im pružaju priliku da u ranoj dobi uče o uzročno-posljedičnim vezama, odnosno da usavršavaju fine i grube motoričke vještine, uče kako s drugima dijeliti ono što imaju, ali i da razvijaju kreativnost i sposobnost rješavanja problema.

Problem djece s poteškoćama u razvoju je dvostruk. S jedne strane, kvalitetne igračke koje mogu potaknuti maštu i igru oponašanja (role-playing) najčešće nisu dostupne u verzijama prilagođenim za đake koji, recimo, ne vide ili imaju neku drugu vrstu poteškoće. S druge strane, ova djeca rijetko imaju priliku da sebe prepoznaju u setovima igračaka u ponudi. To znači i da oni koji nemaju poteškoće neće biti u stanju igrom usvojiti vrijedne lekcije o normalizaciji invaliditeta.

Na pomolu su, međutim, inicijative da se pronađe rješenje za oba problema – kako onog koji se tiče prilagodbe igračaka, tako i reprezentacije i normaliziranja invaliditeta. U Školegijumu smo pisale o novoj liniji lutaka Barbie koje izgledaju poput stvarnih žena značajnih za historiju. Početkom 2019. godine lansirana je i linija lutaka sa trajnim oblicima invaliditeta, među kojima je jedna Barbie u kolicima, dok druga ima protetičku nogu. Naredne godine proizvedena je i Barbie bez kose i ona sa vitiligom. U lancu Kmart može se kupiti lutka sa Downovim sindromom, lutka sa bioničkim nogama, ali i slijepe i gluhe lutke.

Kada je u pitanju proizvodnja prilagođenih igračaka, proizvođači se najčešće boje velikih troškova i male zarade. No, iako je potrebno znanje kako bi se igračka prilagodila djeci s određenim poteškoćama i naknadno ugradio ulaz od 3,55 milimetara koji bi se spojio sa većim i prilagođenijim dugmetom, autor ovog članka smatra da bi cijena bila jako mala, oko jednog dolara.

Dobra vijest jeste da je kompanija Lego u augustu prošle godine u prodaju stavila novu verziju plastičnih kockica, na kojima je odštampana Brajeva abeceda. One su, nažalost, dostupne tek u sedam zemalja, ali se planira da se taj broj 2021. godine popne na trinaest. Jedna od nepogodnosti je i što se ove igračke, čije je tržište za sada ograničeno, mogu nabaviti samo na online platformama, po mnogo većim cijenama.

Pozitivne prakse jesu i biblioteke za adaptirane igračke, gdje postoji mogućnost njihovog testiranja prije nego što se kupe. Pojedini univerziteti organiziraju programe adaptacije igračaka, kakav je i HuskyADAPT, koji je osmišljen na univerzitetu Washington u Seattleu, a adaptirane igračke poklanjaju se školama i klinikama. Trenutno se bave prilagodbom igračaka za starije osnovnoškolce – mašinom za izbacivanje ping-pong loptica, karata za igru Uno, kockica za društvene igre... Jedan od projekata bio je i adaptacija X-box džojstika.

U slučaju djece s poteškoćama u razvoju, pravo na jednu od najbitnijih stavki u djetinjstvu – učenje kroz igru – često je uskraćeno. To znači da propuštamo priliku da, između ostalih bitnih stvari, razvijemo njihovu kreativnost, ali i poštovanje za mjesto koje zauzimaju u našem društvu.

Izvor: https://www.forbes.com/sites/gusalexiou/2020/12/15/accessible-and-representative-toys-key-for-development-of-kids-with-disabilities/?sh=14f321776b81

Najnovije

Svjetski mediji o obrazovanju

Biblioteke više ne naplaćuju kazne zbog kašnjenja

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Botoks zabranjen mlađima od 18 godina

Merima Dervišić

Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije u kantonu Sarajevu

Najviše prijava se odnosi na obrazovanje

Svjetski mediji o obrazovanju

Priča o čovjeku koji je tužio Nirvanu

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Pet dana opravdanog odsustva za bolje mentalno zdravlje

Merima Dervišić