Obrazovna politika

Prilog javnoj raspravi o novim kurikulumima u Zeničko-dobojskom kantonu

Razlike su minimalne

Edina Međić

24.09.2021

Svaki predmet posmatran je zasebno, čime se gubi osjećaj za realno opterećenje đaka. Nisu smanjeni sadržaji, a ne vidim ni razrađenu međupredmetnu korelaciju.

Ilustracija: Dzelaluddin / Shutterstock.com

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona i Pedagoški zavod Zenica, u saradnji s Organizacijom za sigurnost i saradnju u Evropi (Misija OSC-a u BiH), implementira Projekat Kvalitetno obrazovanje kroz kurikularnu reformu. Formirana je 21 radna grupa za izradu nacrta predmetnih kurikuluma u devet obrazovnih područja. U okviru njih radilo je 150 obrazovnih profesionalaca, od čega je 137 odabrano na osnovu javnog poziva Ministarstva.

Javna rasprava o nacrtima počela je 19. 7. i trajala je do 17. 9. 2021. godine putem internet-platforme. Pojedinci i stručni aktivi škola mogli su dostaviti argumentovane komentare putem obrazaca, zasebno za svaki nacrt predmetnog kurikuluma. Mnogo je to posla jer početak školske godine zahtijeva izradu dosta planova i pripreme za realizaciju nastave.

Uspjela sam pregledati nacrte za razrednu nastavu i odajem priznanje onima koji su ih radili jer je izrađeno mnogo stranica materijala. Međutim, mislim da je ponovo napravljena ista greška kao u ranijim sličnim procesima. Svaki predmet posmatran je zasebno, čime se gubi osjećaj za realno opterećenje đaka. Nisu smanjeni sadržaji, a ne vidim ni razrađenu međupredmetnu korelaciju.

Razlike između aktuelnog Nastavnog plana i programa i predloženog nacrta su minimalne. Čak imamo i novih sadržaja i definisanih ishoda učenja. Gledajući nacrte kao cjelinu, imam osjećaj da sam se vratila u nekadašnju osmogodišnju školu. To ne bio problem da imamo na raspolaganju i tadašnji fond sati (šest časova jezika, pet matematike sedmično) jer sada, naprimjer, u prvom razredu sedmično imamo četiri časa jezika i tri matematike, a djeca nam polaze u školu sa šest godina.

Pohvalno je što je smanjen broj obaveznih tekstova, pa tako u prvom razredu imamo pet književnih i četiri informativna obavezna teksta i više od 30 ponuđenih tekstova koje nastavnica bira. Obavezna su dva naslova lektire, dok sad imamo samo takozvanu pripremu za lektiru, što mi je prihvatljivije s obzirom na to da obradu slova završimo tek polovinom drugog polugodišta.

Međutim, naišla sam na kontradiktornosti. U uvodu nacrta za bosanski jezik piše:

Kurikulum stavlja učenike i učenice u svoje središte, potiče ih da se stečenim spoznajama koriste u svakodnevnom životu, međudjelovanju i saradnji sa drugim pojedincima pri učenju i radu, upotrebljavajući različite strategije poučavanja, primjenjujući načela primjerenosti, postupnosti, očiglednosti i naučnosti. Učeničkim interesima, potrebama i sposobnostima se prilagođava čitav nastavni proces, a postojeća znanja i vještine se povezuju s novim.

Ovo nije u skladu sa uputom za postizanje svakog ishoda, u kojoj piše:

Nužno je u toku jedne školske godine ostvariti kompletan ishod učenja, sa svim njegovim razradama.

Tako naprimjer za ishod A.1.3 – Usavršava tehniku čitanja koristeći se različitim tekstovima napisanim štampanim slovima prvog pisma – u uputi za ostvarivanje ishoda piše:

Prema savremenoj definiciji, čitanje nije samo sposobnost brze i tačne transformacije slova u glasove, već i građenje značenja pročitanog. Riječ je, dakle, o procesu u kojem se povezuje predznanje čitaoca sa sadržajima koji se čitaju i kontekstom same situacije u kojoj se čita.

S obzirom na različitosti u individualnom razvoju, interesovanjima i podsticaju koji dobijaju iz svog okruženja, kod učenika i učenica se navedene faze vremenski različito realizuju. Iz tog razloga ne treba nastojati da sve učenice i učenici istovremeno savladaju navedene faze, već treba omogućiti da se svako razvija u skladu sa sopstvenim sposobnostima.

A onda u nastavku ponovo piše: Nužno je u toku jedne školske godine ostvariti kompletan ishod u učenja sa svim njegovim razradama.

Oni koji rade u prvom razredu znaju da svaki učenik i učenica napreduje svojim tempom i teško je prognozirati kad će ishod biti ostvaren. Šta da radimo ako dijete ne može to savladati u prvom razredu?

U nacrtu kurikuluma za matematiku nije navedeno do kada treba ostvariti određeni ishod, što je prihvatljivije jer, naprimjer, dodani sadržaji iz oblasti podataka i vjerovatnoće teško su ostvarivi u toku jedne godine. I ranije smo prikupljali, prikazivali i čitali podatke iz različitih tablica, koristili elemente kombinatorike, procjenjivali i predviđali u različitim situacijama, no sve to u prvom razredu ostaje na najnižem nivou. No, do kraja treće godine školovanja to možemo uspjeti. Sa tri časa sedmično u prvom razredu sretna sam kad uspijemo ostvariti ostale ishode učenja, kojih nije malo. Samo jedan ishod iz matematike kaže: Rješava različite tipove matematičkih zadataka i primjenjuje matematičke zakone, koristi algebarske oznake za prikazivanje različitih matematičkih situacija, razumije elementarne jednačine i brojne nejednakosti. Treba mnogo rada i vremena da svako dijete stigne do tog nivoa.

Kad svemu tome dodamo ishode učenja iz moje okoline, muzičke i likovne kulture, tjelesnog i zdravstvenog odgoja, te vjeronauke ili kulture i zajednice, vidljivo je da naša djeca malo dobijaju ovim nacrtima... Ponovo je akcenat na kvantitetu, a ne na kvalitetu.

Možda bi kvalitetnije rješenje bilo da ishode postavimo na nivou razreda, odnosno godine školovanja, pa da onda ustanovimo u kojem predmetu se najlakše može svaki pojedini ostvariti.

Voljela bih da kao obrazovni profesionalci realno sagledamo šta naša djeca mogu, ali ne u velikim gradovima, već u svakom dijelu zemlje. PISA testiranje nam je pokazalo da postoje razlike. Po mom mišljenju, na osnovu višegodišnjeg iskustva, djeca u manjim naseljima ne razlikuju se od djece iz većih gradova, ali nemaju iste podsticaje u okruženju, nastavna sredstva, objekte i drugo. Na osnovu toga treba precizirati ishode učenja za sve, a onda kreirati ishode koje nastavnice mogu postići sa đacima koji napreduju bržim tempom.

Ovim nacrtima smo ljestvicu ishoda postavili visoko za mnogu djecu. Uz to trebamo uvijek posmatrati sve predmete kao cjelinu, a ne pojedinačno, jer je to realno opterećenje svakog djeteta i tek tada je nastavni proces prilagođen učenicama i učenicima. 

*

Razumijevanje ishoda učenja u nacrtima uvjetovano je poznavanjem šifri, odnosno slovnih i brojčanih oznaka (A – čitalačka pismenost, B – jezička i C – medijska pismenost) i značenja oznaka za godinu izučavanja, te redni broj ishoda učenja. Jako se teško snaći u oznakama u većoj količini materijala. Tako je ishod A.1.1 – Realizuje zadatke u okviru pripreme za početno čitanje i pisanje u 1. razredu, ali ispod njega su oznake JZK 3.1.1, JZK 3.2.1 i JZK 3.3.1 za koje nisam uspjela otkriti šta označavaju.

Najnovije

Kad komisija ima diskreciono pravo

Nula bodova za rad u trinaest škola

Nakon izmjena Zakona o visokom obrazovanju

Lubrikacija privremenih odluka naspram sistemskog rješenja

Hana Vranac

Idealni obrazovni sistem u BiH

Čekajući Godoa

Maksuda Muratović

Komisije za prijem novih zaposlenika

Abakusi u hladu fikusa

Dženeta Ajanić

Zakon i kolektivni ugovor u koliziji

Stručno usavršavanje nastavnica

Arifa Isaković