Medijska kultura

Svjetski mediji o obrazovanju

Kako će škola izgledati (ako se vratimo na nastavu)

Merima Dervišić

30.04.2020

Ako djeca i nisu podložna zarazi – moramo misliti na nastavnice i drugo školsko osoblje. U gradu New Yorku je zbog koronavirusa do sada preminulo 60 nastavnika.

Ilustracija: Wallpaper Flare

U američkim državama California i New York razgovara se o tome kako će izgledati povratak na nastavu. Federalna vlada, kako piše The Washington Post, otvaranje škola planira kao jedan od prvih koraka u nastojanju da se život vrati u normalu. National Public Radio donosi pregled mjera koje stručnjakinje predlažu u slučaju da se djeca vrate u školske klupe.

 

1. Strožije higijenske mjere

Škola baš i nije najsigurnije mjesto u vrijeme pandemije. U idealnom slučaju, i uz masovno testiranje na koronavirus, djeca bi trebala nositi maske i često bi im se kontrolirala tjelesna temperatura. Prostorije bi se češće dezinficirale, a djeca bi morala poštovati pravila fizičkog distanciranja. U nekim saveznim državama već se nude kursevi obuke za nastavnice.

 

2. Razredi sa manje od 12 đaka

Istraživačica na Institutu za naučnu razmjenu u Torinu Maria Litvinova smatra da bez vakcine ne možemo garantirati da je povratak na nastavu siguran potez. Međutim, formiranje manjih razreda može biti jedan od načina da, uz konstantno testiranje i praćenje kontakata, smanjimo rizik od zaraze. Iako među djecom nisu zabilježeni ozbiljni slučajevi zaraze, moramo misliti na nastavnice i drugo školsko osoblje. U gradu New Yorku je zbog koronavirusa do sada preminulo 60 nastavnika.

 

3. Naizmjenični rasporedi

Manji razredi značili bi i drastične promjene u rasporedima. Postoje prijedlozi da jedna grupa đaka nastavu pohađa ponedjeljkom, srijedom, petkom, a zatim utorkom i četvrtkom naredne sedmice, u dvosedmičnom rasporedu. Drugi predlažu jutarnju i poslijepodnevnu smjenu.

 

4. Najmlađi imaju prednost?

U Danskoj su prvo otvorili vrtiće i osnovne škole. U Norveškoj su počeli sa vrtićima, a u Izraelu sa vrtićima za djecu s posebnim edukativnim potrebama. U New Yorku se također razmatra otvaranje vrtića jer su oni najčešće i najbliži domovima đaka, a svaki razred ima samo jednu učiteljicu, što bi značilo manje promjena u rasporedu. Litvinova, međutim, smatra da, što su djeca mlađa, to će teže poštovati pravila čuvanja higijene, naprimjer da ne diraju lice u toku dana ili ne stavljaju ruke u usta.

 

Pročitajte također — Pismo iz Danske: Povratak u vrtiće – čeka li nas isto

 

5. Potpuno novi školski kalendar

Neki predlažu početak nastave prije septembra, kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme. Drugi predlažu ljetnu nastavu. Maria Litvinova smatra da bi, uz sve ove promjene, škole trebale planirati i periode u kojima bi se nastava opet obustavljala u slučajevima povišenog broja zaraženih, sve dok se ne pronađe vakcina.

 

6. Drugačiji režim pravdanja časova

Čak i ako se nastava ponovo organizira, neki roditelji neće željeti djecu pustiti da je pohađaju. U Danskoj postoji Facebook grupa pod nazivom Ne želim da moje dijete bude pokusni kunić, koja broji preko 40 hiljada roditelja.

 

7. Bez okupljanja, sportskih događaja ili roditeljskih sastanaka

Jasno je da se veća okupljanja moraju zabraniti i da će roditeljima ulazak u školu najvjerovatnije biti zabranjen.

 

8. Nastava na daljinu se nastavlja

Skoro svi stručnjaci smatraju da će se nastava na daljinu i dalje morati organizirati, što zbog naizmjeničnih rasporeda, što zbog novih valova zaraze ili činjenice da će mnogim učenicima biti potreban dodatni rad. Međutim, to će značiti da i nastavnicama treba veća podrška, a đacima oprema. Lily Eskelsen Garcia, predsjednica najvećeg američkog sindikata za obrazovanje, smatra da je upotreba tehnologije danas razlogom velike diskriminacije:

Već godinama upozoravamo političare kako mnoga djeca zaostaju u učenju jer nemaju pristup tehnologiji. Imati konekciju, tablet ili laptop ne znači mogućnost igranja videoigrica, nego osnovnu infrastrukturu u svakom domu, koja vam je potrebna da se uspješno obrazujete. Pandemija je jasno pokazala da smo sve vrijeme bili upravu, kaže Lily Garcia.

 

9. Djeci treba socijalna, emocionalna i praktična pomoć

Mnogi smatraju da će pandemija imati negativne posljedice na emotivni razvoj djece. Kada se škole napokon otvore, bit će potrebno raditi na ublažavanju ove traume kod djece.

Drugim riječima, škole će se morati pobrinuti i za podršku u smislu njihovog mentalnog zdravlja. Morat će ponovo postati sigurna mjesta za djecu. kaže James Lane, inspektor u sektoru državnih škola u Virginiji.

Izvor: NPR: 9 Ways Schools Will Look Different When (And If) They Reopen

Najnovije

Svjetski mediji o obrazovanju

Šta smo naučile tokom pandemije

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Privilegija je jedino što ocjenjujemo u doba pandemije

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Trebaju li škole plaćati internet nastavnicama

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Zašto videopozivi toliko umaraju

Merima Dervišić

Kad pandemija u školi pomiješa nauku i teoriju zavjere

Za svako pitanje postoji odgovor

Amna Dervišagić