Metodika

Inovacije u podučavanju

Ne moramo čekati da STEM postane zvanični dio nastave

Maksuda Muratović

22.03.2021

Nastava i nastavni plan i program moraju biti fleksibilni, a đake moramo navoditi da razmišljaju, postavljaju pitanja, poticati njihovu znatiželju.

Ilustracija: Billion Photos / Shutterstock.com

U Tuzlanskom kantonu u nastavu još uvijek nije uveden STEM pristup (objedinjeno podučavanje nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike, a naziv je nastao od engleskog Science, Technology, Engineering and Mathematics), ali, čitajući primjere dobrih praksi, odlučila sam uključiti taj oblik edukacije u svoju učionicu. Najčešće ga primjenjujem na izbornoj nastavi fizike jer tu imam najviše vremena i prostora, a i učenici su veoma zainteresovani. Radim i na međupredmetnoj korelaciji, a na kraju svake nastavne jedinice novostečeno znanje povezujemo sa stvarnim životom i konkretnim primjerima.

Inovacija također znači biti kreativan i koristiti raspoloživa sredstva, a pošto u školi nemamo laboratoriju, improvizujemo sa onim što imamo u kući i tako nastavnu jedinicu činimo funkcionalnom. Đacima na času zadajem istraživačke zadatke, a oni poslije svoje rezultate izlože drugim učenicima i učenicama, i tako drugačije organizujemo čas.

Nedavno smo nastavnu jedinicu Pritisak radili po principima STEM podučavanja. Učenice su koristile znanje iz biologije, geografije, informatike, i uz pomoć međupredmetne korelacije i ogleda uvidjele gdje se znanje iz te lekcije može primijeniti u stvarnom životu. Iz biologije su učile kako funkcioniše ljudski organizam, a to ne bi mogle razumjeti bez znanja o atmosferskom pritisku, odnosno načinu na koji rade tlakomjeri. Naučile su da se nagla promjena atmosferskog pritiska odražava na krvni pritisak tako da pad pritiska zraka podiže krvni pritisak jer ubrzava rad srca i obratno. Iz geografije su naučile da promjene atmosferskog pritiska nastaju zbog sunčevog zagrijavanja atmosfere; da dnevna promjena atmosferskog pritiska ovisi o geografskoj širini i trenutnom godišnjem dobu, kao i o nadmorskoj visini na kojoj živimo. Tokom razgovora o krvi i krvnim sudovima dotakli smo se i lekcije Laminarno i turbulentno strujanje, koje se može primijeniti na proticanje krvi kroz krvne sudove, što se opet uči iz biologije. Inače, laminarno i turbulentno kretanje đaci uče na primjerima korita rijeka iz nastavnog predmeta geografija – kod kretanja vode u riječnim tokovima.

Uvođenje STEM programa je inovacija u obrazovanju od školske 2018/19. godine u Sarajevu, Bihaću i Mostaru i obuhvata nekoliko osnovnih i srednjih škola. Još ne znamo kada će biti uvedena i u Tuzli, a ovakav način rada omogućava đacima da široko razmišljaju i primjenom znanja razumiju svijet oko sebe. Iziskuje puno truda i vremena, ali osigurava kvalitetnije obrazovanje. Razne studije pokazale su da se odnos prema STEM naukama oblikuje u vrlo ranoj dobi, zbog čega bi dobro bilo uvoditi djecu u ovaj program još od vrtića.

Za svoje časove u koje uključujem STEM pristup, da bih dobila što bolji rezultat ili bila efikasnija, koristim katalog dobrih praksi i odabrane primjere izrade najboljih pripremnih časova za integrirano STEM podučavanje, koje je pripremila Organizacija Save The Children.

No, na časovima izborne nastave fizike uvela sam još jednu inovaciju – učenici izrađuju afiše, brošurice i novine sa temama iz fizike. Dok ovo rade, primjenjuju znanje iz informatike, a naslove novina daju po oblastima iz fizike, naprimjer svemir, energija, talasi, oscilacije, pritisak i slično. Novine i afiše dostupne su svim učenicima i učenicama od prvog razreda gimnazije, što je veoma korisno za najmlađe, jer je za mnoge prvačiće fizika teško shvatljiva nauka, koju u klupama osnovne škole nisu dovoljno dobro razumjeli i istinski zavoljeli, pa je svrha ovih novina da upoznaju fizikalne koncepte pomoću jednostavnih, ilustriranih ogleda. Reakcije djece su pozitivne, roditelji kažu da se djeci dopadaju novine, sadržaj i ilustracije, a mnogi ističu da su i sami nešto naučili čitajući novine.

Uočila sam da se djeca raduju kada radimo na ovakav način. Shvatila sam da se ne trebamo plašiti ogleda, eksperimenata i inovacija u nastavi. Uostalom, ovo je mnogo zanimljivije nego da svake godine ponavljamo isto gradivo i tražimo od učenika da to reprodukuje. Nastavnice moraju raditi na sebi i tražiti ili same kreirati nove metode, uzimati primjere dobre prakse od svojih kolega i primjenjivati ih u radu, unijeti vedrinu u učionice, jer podučavanje na tradicionalan i suhoparan način – pri čemu svi đaci imaju knjigu otvorenu na istoj stranici, sjede u redovima, gledaju direktno u nastavnika, bez imalo kreativnosti i inovacija, odaju osjećaj sigurnosti, discipline, mira, taman da neko pomisli da se tu odvija stvarno učenje – više nije poželjno. Djeca na takvim časovima samo gledaju na sat kad će kraj časa i nakon 10 minuta ne slušaju šta nastavnica priča, isključe se, postaje im dosadno. Njima trebaju učionice u kojima uživaju u učenju putem otkrića, uz dašak inovacije i kreativnosti. Za to nastava i plan i program moraju biti fleksibilni, a đake moramo navoditi da razmišljaju, postavljaju pitanja, poticati njihovu znatiželju i pronalaziti načine da održimo njihovu pažnju.

Najnovije

Metakognicija u školi

Učimo djecu da misle, a ne šta da misle

Amna Dervišagić

Izazovi u obrazovanju

Bilješke na času trebale bi biti obavezne

Maksuda Muratović

Učenje sa Simpsonima

Za one koji misle da su crtani samo crtani

Amna Dervišagić

Praktična primjena školskog znanja

Između onog čemu učimo djecu i onog što im zaista treba

Amna Dervišagić

Zapis iz učionice

KWL tabela

Mirza Ahmetović