Odgojni aspekti

Učenici Gimnazije u Bosanskoj Krupi obilježili Dan čišćenja digitalnog otpada

Svako može pospremiti svoje

Amna Dervišagić

29.03.2021

Energija koju koristimo za streaming videozapisa, u prosjeku dva sata dnevno, ekvivalent je energiji potrebnoj da električnim skuterom pređemo osam kilometara.

Ilustracija: Nadia Snopek / Shutterstock.com

Đaci Gimnazije u Bosanskoj Krupi 20. marta obilježili su Dan digitalnog čišćenja i za samo jedan dan očistili 30 gigabajta (GB) digitalnog otpada, te tako smanjili emisiju CO2 za sedam kilograma.

Naime, u digitalnom svijetu postoji smeće koje stvara zagađenje i koje troši energiju čak i kada smo zaboravili na njega. Tako internet svake godine proizvede 900 miliona tona CO2, što je više od godišnje proizvodnje cijele Njemačke. Neke studije procjenjuju da će za deset godina internetska mreža potrošiti 20% ukupne svjetske energije. Brisanjem nepotrebnih dokumenata, starih e-adresa, neiskorištenih aplikacija, mutnih fotografija i videozapisa koji ispunjavaju pohranu naših uređaja pokazujemo da smo svjesni postojanja vlastitog digitalnog smeća, ali i koristi od njegovog brisanja.

Svaka pristigla e-pošta na svijetu pohranjena je na nekom serveru. Nevjerovatna količina podataka zahtijeva velike farme servera – gigantske centre s milionima računara koji čuvaju i prenose informacije. Oni troše ogromne količine energije 24 sata dnevno, a za hlađenje im je potrebno bezbroj litara vode ili klima-uređaja. Što više poruka pošaljemo, primimo i pohranimo, potrebno je više servera, što znači više energije koja se troši, uz više emisije ugljika. Dostupne procjene govore da e-pošta emituje u prosjeku 10 g CO2, što je isti ugljikov otisak kao jedna plastična vreća ili energetski efikasna sijalica uključena tri sata; jedna osoba prima prosječno 936 biltena godišnje ili 9,36 kg CO2; u svijetu je 2020. godine poslano 306,4 milijardi e-poruka svakog dana.

Istovremeno, energija koju koristimo za streaming videozapisa, u prosjeku dva sata dnevno, ekvivalent je energiji potrebnoj da električnim skuterom pređemo osam kilometara (Andrae Anders, 2020. New perspectives on internet electricity use in 2030. Engineering and Applied Science Letters. 3. 19–31).

Prema stručnjaku za ugljikov otisak Mikeu Berners-Leeu (bratu Tima Berners-Leeja ili TimBL, koji se smatra izumiteljem svjetske mreže), svaka neželjena pošta, čak i ako je ne otvorimo, ispušta oko 0,3 grama CO2 u atmosferu. E-pošta s puno teksta i privitkom može biti odgovorna za do 50 grama. Te emisije ugljika dolaze iz energije koja se koristi za rad računara, za pristup internetu i čitavom fizičkom sistemu i infrastrukturi koja stoji iza mreže, uključujući skladištenje i prenos informacija putem data-centara. Važno je naglasiti da je Berners-Lee ove proračune napravio prije deset godina, tako da je stvarni uticaj možda i veći. Noviji izračuni dolaze od kompanije za opskrbu energijom Ovo Energy, koja je utvrdila da bi se svake godine emisija CO2 smanjila za 16.433 tone ako bi, recimo, korisnici e-pošte u Velikoj Britaniji slali jednu manje nepotrebnu poruku, a to je isto kao 81.152 leta između Londona i Madrida!

Uostalom, svako od nas brisanjem samo pet nepotrebnih videa na svom telefonu uštedi najmanje 500 MB prostora; brisanjem 50 fotografija uštedi 200 MB, a brisanjem 150 e-mailova ukloni 10 MB smeća.

Kako dobiti podatak koliko smo digitalnog smeća očistili npr. iz smartphonea?

Zapišite trenutni prostor za pohranu koji imate na vašem mobilnom telefonu: za Android telefone: Meni > Postavke > Pohrana ili za iPhone: Postavke > Općenito > Pohrana (ne propustite ovo, inače nećete znati svoje rezultate čišćenja). Telefon bi trebao imati najmanje 1 GB slobodnog prostora u memoriji. Uklonite sve aplikacije koje niste koristili ili ste ih koristili samo nekoliko puta. Budite iskreni prema sebi i hrabri – izbrišite sve one nepotrebne, zaboravljene, stare aplikacije i igre koje ste preuzeli, ali ih nikada niste koristili, dokumente, e-knjige... Samo pazite da ne uklonite sistemske aplikacije.

Vrijedno je često očistiti i predmemoriju telefona: na Android telefonima idite na Postavke > Dodirnite storage heading > Pronađite aplikaciju koju želite obrisati > Obriši predmemoriju; na iPhone uređajima idite na Postavke > Safari > Obriši historiju i podatke o web lokaciji > Obriši historiju i podatke. Provjerite i koliko prostora zauzimaju vaše aplikacije: idite na Postavke > Općenito > Upotreba (iPhone). Trebali biste izbrisati najteže aplikacije i ponovo ih instalirati. Iznenadit ćete se koliko vam više prostora ostaje.

Obično najvrednije i najljepše uspomene držite na telefonu, a to je ogroman rizik da ih sve odjednom izgubite, pa lične fotografije, videozapise i važne dokumente pohranite na vanjske tvrde diskove ili u iCloud, Dropbox ili Microsoft OneDrive. Povremeno se upitajte da li vam zaista treba deset verzija iste slike ili biste mogli sačuvati samo onu najbolju? Na vanjskim tvrdim diskovima vaše slike i videozapisi sigurni su bez zauzimanja prostora na telefonu, a vanjska pohrana je i jeftin način za čuvanje uspomena bez brige da ćete ih izgubiti. Ako to niste ranije radili, sada je vrijeme da počnete!

Evo nekoliko dobrih navika koje će moji đaci, nadam se, steći kako bi svoje inboxe očuvali ekološki čistim: jednom mjesečno mogu skenirati pristiglu poštu da provjere ima li nepotrebnih e-adresa i obrisati ih, a posebnu pažnju trebaju obratiti na one sa glomaznim nastavcima; mogu redovno isprazniti mapu za neželjenu e-poštu, a ako imaju program koji to radi automatski – provjeriti postavke i po potrebi odabrati kraći period pohrane; ako su pretplaćeni na neke biltene, mogu ponovno procijeniti koji im zaista trebaju i otkazati pretplatu na neke od njih; isključiti obavještenja za društvene mreže kao što su Facebook, LinkedIn i Twitter, deaktivirati ih ako ih zaista ne trebaju jer oni najčešće dupliciraju informacije koje već primaju direktno putem internet-stranice ili aplikacije mreže; mogu odabrati zelenu uslugu e-pošte Posteo.de, Mailbox.org, Runbox i Tutanota (koriste 100% zelene električne energije), koji su, uz ostalo, oslobođeni oglašavanja, što znači da štite privatnost korisnika i ne prate ih na mreži niti prodaju lične podatke korisnika trećim stranama. (Za dodatnu zaštitu osobnih podataka na mreži općenito, moguće je pogledati Data Detox Kit.)

I, na kraju, šta ako bi svaki savjesni građanin Bosne i Hercegovine aktivno sudjelovao u ovom događaju? Pozivamo sve učesnike i učesnice obrazovnog procesa da češće, bez čekanja odgovarajućeg datuma, dogovore Dan digitalnog čišćenja!

Ovo je važno jer ste vjerovatno danas već odgovorili na nekoliko e-poruka i možda izvršili brzu pretragu interneta. Kako dan bude odmicao, nesumnjivo ćete provoditi još vremena pregledajući mrežu, prenoseći slike, puštajući muziku ili streaming video. Svaka od ovih aktivnosti dolazi s određenim troškovima – emituje se nekoliko grama ugljendioksida zbog energije potrebne za pokretanje uređaja i napajanje bežičnih mreža kojima pristupate. Iako je energija potrebna za jedno internetsko pretraživanje ili e-poštu mala, ne zaboravimo da približno 4,1 milijarda ljudi ili 53,6% svjetske populacije sada koristi internet. Prema nekim procjenama, karbonski otisak naših uređaja, interneta i sistema koji ih podržavaju čini oko 3,7% globalnih stakleničkih emisija. Svaki ugljendioksid (CO2) dodan u atmosferu dugo će se zadržati: između 300 i 1.000 godina. Sve ovo vrijeme doprinijet će zagrijavanju atmosfere. Svaki staklenički plin (GHG: greenhouse gas) ima drugačiji potencijal za globalno zagrijavanje i zadržava se različito dugo u atmosferi.

 

Napomena: Karbonski otisak predstavlja ukupnu količinu GHG emisija (*GHG ili greenhouse gases – gasovi sa efektom staklene bašte) proizvedenih direktno i indirektno (individua, organizacija, događaj ili produkt). To je mjera našeg uticaja na životnu sredinu i klimatske promjene, a izražava se u tonama (ili kilogramima) ekvivalenata ugljendioksida.

GHG svakodnevno oslobađa svako od nas sagorijevanjem fosilnih goriva, uključujući energiju koju koristimo u domaćinstvu i gorivo koje potrošimo za lični saobraćaj, ali emisije su povezane i sa čitavim ciklusom proizvodnje i transporta svih proizvoda koje koristimo.

Najnovije

U njihovim cipelama

Vrijednosti u našem društvu

Edina Međić

Škola i vakcinacija

Decu treba naučiti kako da budu racionalno nepoverljivi, odgovorni građani

Miloš Janković

Zapis iz učionice

Pismena vježba

Mirza Ahmetović

Zapis iz učionice

Pobijedili smo strah od javnog nastupa

Mirza Ahmetović

Škola u borbi protiv međuvršnjačkog nasilja

Čas odjeljenske zajednice

Maksuda Muratović