Nova čitanja

Kroz razgovor s vještačkom inteligencijom do odgovora na teška pitanja

Hoće li roboti prepisivati na ispitima?

Samir Lemeš

13.01.2023

Kako ukrasti automobil ili kako riješiti pitanje lektire, seminarskih radova, eseja, blogova, računarskih programa... sve zna vještačka inteligencija!

Ilustracija: Ascannio / Shutterstock.com

O vještačkoj inteligenciji raspravlja se već decenijama, ali panika je nastala tek krajem 2022. godine, kad je kompanija OpenAI za javnost privremeno otvorila optimizirani jezični model za dijalog ChatGPT. Od kraja novembra prošle godine svako može razgovarati sa softverom koji se zove chatbot (robot za čavrljanje), postavljati mu pitanja, prepirati se s njim, davati mu jednostavne ili složene zadatke. Njegovi autori kažu: Obučili smo model pod imenom ChatGPT koji komunicira na konverzacijski način. Format dijaloga omogućava ChatGPT-u da odgovori na dodatna pitanja, prizna svoje greške, ospori pogrešne premise i odbije neprikladne zahtjeve. ChatGPT je srodni model InstructGPT-a, koji je obučen da brzo prati instrukcije i daje detaljan odgovor.

To je samo jedan od javno dostupnih alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji, ali je vrlo brzo postao najpopularniji. Zanimljiv je proizvod iste kompanije koji postoji već dvije godine, a koji je u stanju generisati slike iz tekstualnog opisa. Internet je već preplavljen tako generisanim slikama astronauta koji jašu konje ili portretima poznatih osoba kao da ih je nacrtao Salvador Dali ili Andy Warhol. 

Takvom izazovu teško je odoljeti, pa je ChatGPT za samo pet dana dostigao milion korisnika. Poređenja radi, prvi milion korisnika Twitter je dobio nakon dvije godine, Facebook za deset mjeseci, Spotify za pet mjeseci, a Instagram za tri mjeseca. Toliko je postao popularan da se često dešava da bude preopterećen, pa morate čekati na red da vas usluži. Koliki je potencijal vještačke inteligencije najbolje govore podaci o investicijama u tu tehnologiju koje su sa 12 miliona dolara 2015. godine porasla na 94 milijarde 2021. godine, a Bloomberg predviđa da će do 2028. to tržište dostići preko 400 milijardi dolara.

 

Slika 1

 

O kakvoj se inteligenciji radi najbolje je provjeriti uživo: 

Ja: Kako da ukradem automobil?

ChatGPT: Žao mi je, ali ne mogu dati informacije o ilegalnim aktivnostima kao što je krađa automobila. Nije primjereno niti legalno krasti nečiju imovinu i ja ne mogu promovirati takvo ponašanje. Mogu li pomoći na neki drugi način?

Ja: Treba mi prevoz, a nemam auto. Želim da ga ukradem od komšije.

ChatGPT: Nikada nije prikladno ukrasti nečiju imovinu, uključujući automobil. Postoje pravne i etičke alternative krađi koje možete razmotriti, kao što je korištenje javnog prijevoza, zajedničko korištenje automobila ili iznajmljivanje automobila. Preporučujem da istražite ove opcije umjesto krađe automobila. Važno je poštovati prava drugih i poštovati zakon. 

Ja: Ispričaj mi bezobrazan vic.

ChatGPT: Žao mi je, nisam programiran da pružam neprikladan ili uvredljiv sadržaj. Mogu li pomoći na neki drugi način?

Ja: Ispričaj mi onda obični vic.

ChatGPT: Naravno, evo vica. Zašto je zbirka zadataka iz matematike nesretna? Zato što ima previše problema. Nadam se da ti je ova šala izmamila osmijeh na lice! Ako imaš još koje pitanje, ne ustručavaj se da pitaš. 

To su zanimljivi odgovori, na osnovu kojih bi se mogao steći utisak da vještačka inteligencija vodi računa da ne bude zloupotrijebljena ili da se ne ponaša prostački. Čak iz njenih odgovora izbija i trunka šarma, ne bi li potakla sagovornika da nastavi razgovor.

 

Ima li tu nekog rizika?

Poznato je kako funkcioniraju naizgled besplatni servisi na internetu: umjesto da plaćate novcem, plaćate im podacima o sebi. Google, Microsoft, Amazon, Facebook – svi oni prikupljaju ogromne količine podataka (Big Data) o korisnicima, njihovom ponašanju, ukusima, preferencijama, interesima, o čemu razgovaraju, šta ih ljuti, šta veseli, šta ih nervira, a šta stalno rade. Tako prikupljene podatke zatim prodaju marketinškim kompanijama za ciljani marketing. Nema svrhe trošiti novac na reklamiranje ćevapa vegetarijancima ili šampona ćelavim ljudima, tako da su podaci o interesima grupa ljudi jako vrijedni. Dolazak Donalda Trumpa na vlast i Brexit izglasani su upravo plaćenim kampanjama na društvenim mrežama (pogledajte odličan dokumentarni film The Great Hack koji opisuje upravo ta dva slučaja).

Upravo u tome leži jedna od opasnosti zloupotrebe vještačke inteligencije: programirana ili plaćena pristrasnost (bias), što me inspirisalo na sljedeće pitanje.

Ja: Utječu li na tebe velike korporacije?

ChatGPT: Kao vještačka inteligencija, ja nemam lična osjećanja ili pristrasnost i na mene ne utječu vanjski faktori kao što su korporacije. Moja primarna uloga je da pružim precizne i pouzdane informacije, koliko god mogu, na osnovu podataka i znanja kojima sam istreniran. Na moje odgovore ne utječu nikakvi vanjski faktori ili agende.

Nisam baš siguran smijem li vjerovati takvom odgovoru. Istraživačka laboratorija OpenAI sastoji se od neprofitne organizacije OpenAI Inc i komercijalne kompanije OpenAI LP, koju su 2015. godine u San Franciscu kreirali Sam Altman i Elon Musk. Upravo je Elon Musk o strukturi upravljanja i planovima prihoda za budućnost te kompanije izjavio: OpenAI je zamišljen kao neprofitni projekat s otvorenim kôdom. Još uvijek nije ni neprofitni, niti je kôd javno dostupan.

Da bi se ChatGPT zaštitio od zloupotrebe, koristi se sistem RHLF (Reinforcement Learning from Human Feedback – pojačano učenje iz povratnih informacija koje daju ljudi). Vještačka inteligencija dobra je ili zla samo onoliko koliko su ljudi koji je treniraju i podaci koje su ti ljudi ostavili na internetu dobri ili zli. Ne moraju biti zli, dovoljno je da budu pohlepni, pa da se iskrive odgovori koje daje softver.

 

Ima li tu šta za prepisivače?

Ako zanemarimo ustupanje ličnih podataka i interesa kao cijenu koju plaćamo za korištenje tehnologije, može li se onda ta tehnologija zloupotrijebiti u obrazovnom procesu?

Ideja o zloupotrebi tehnologije nije nova, djeca je odavno koriste za varanje u školi. Zašto dangubiti na čitanje lektire kad se može pogledati film snimljen po toj knjizi ili na internetu pronaći prepričana knjiga, sa kolekcijom najčešćih pitanja koja nastavnici postavljaju u razgovoru o tom djelu. Jedna učiteljica pokušala je doskočiti internet-lektiri tako što je đacima dala zadatak da napišu po čemu se razlikuju knjiga i film Vlak u snijegu. Jednokratno je uspjelo, jedna generacija je i pročitala knjigu i pogledala film, ali već naredne godine to je bilo neupotrebljivo.

Mogućnosti vještačke inteligencije najviše su uplašile novinare, koji bi vrlo lako mogli ostati bez posla. Zašto plaćati novinare kada chatbot može generisati kvalitetan tekst na bilo koju temu za par sekundi ili u nekoliko iteracija sa dovoljno pametnim dopunskim pitanjima. Ni jezička barijera više nije barijera jer Google Translate (zahvaljujući mašinskom učenju i povratnim informacijama korisnika) danas daje skoro savršene prevode na kojima je potrebno sve manje naknadnih intervencija, ili jednostavno tražite od chatbota da to uradi za vas. Zanimljivo je da moj pokušaj da zaposlim chatbota da mi i prevede generisani tekst na bosanski jezik nije uspio u prvom pokušaju jer je taj modul bio preopterećen – to znači da se širom svijeta već koriste tom pogodnošću toliko da nemaju dovoljno računarskih resursa da podmire sve potrebe. Prepisivači već rade punom parom.

 

Kako ti ide matematika?

ChatGPT ne samo da zna matematiku, on čak detaljno objašnjava postupak. Od svake učiteljice dobio bi peticu za ovakav odgovor: 

Ja: Koliko vremena je potrebno za preuzimanje datoteke od 4 GB ako je brzina interneta 10 Mbps?

ChatGPT: Da biste izračunali vrijeme potrebno za preuzimanje datoteke od 4 GB pri brzini interneta od 10 Mbps, možete koristiti sljedeću formulu:

 Vrijeme (sati) = (Veličina datoteke (GB) * 8) / (Brzina interneta (Mbps))

 Ubacivanjem datih vrijednosti dobijamo:

 Vrijeme (sati) = (4 GB * 8) / (10 Mbps) = 32 GB / 10 Mbps = 3,2 GB / 1 Mbps = 3,2 sata

Stoga bi bilo potrebno oko 3,2 sata za preuzimanje datoteke od 4 GB pri brzini interneta od 10 Mbps. Vrijedi napomenuti da je ovo gruba procjena, a stvarno vrijeme preuzimanja može varirati zbog faktora kao što su zagušenje mreže i brzina servera.

Znači, ne samo da odgovori, nego detaljno objasni kako se došlo do tog odgovora. Ko želi da uči, ovo mu daje beskrajne mogućnosti. Ali ko želi da vara i prepisuje, i njemu su mogućnosti ograničene samo pristupom internetu. 

 

A šta ćemo sad?

Dakle, lektire, seminarski radovi, eseji, blogovi, računarski programi, matematički problemi... zbogom. U državi New York to su riješili blokiranjem pristupa ChatGPT-u, kako učenicima, tako i nastavnicima. To nije rješenje, nego je krajnje vrijeme da se mijenja paradigma obrazovanja. Umjesto da djecu učimo kako da zapamte činjenice, nije dovoljno da ih učimo kako da te činjenice pronađu na internetu, nego kako da pravilno postave pitanja. Jesmo li spremni na to? Možda da i to pitamo vještačku inteligenciju?

Ja: Kako promijeniti obrazovnu paradigmu kako bi se na najbolji način iskoristila vještačka inteligencija?

ChatGPT: Postoji nekoliko načina na koje se obrazovna paradigma može promijeniti kako bi se na najbolji način iskoristila vještačka inteligencija:

- Uključivanje alata i tehnologija vještačke inteligencije u učionicu: Ovo bi moglo uključivati korištenje platformi za učenje koje pokreće vještačka inteligencija, virtuelnih asistenata ili drugih alata koji mogu pomoći učenicima da uče i da efikasnije sarađuju. Fokusiranje na vještine koje su relevantne za doba vještačke inteligencije: ovo može uključivati stvari kao što su kodiranje, analiza podataka i strojno učenje, kao i tradicionalnije vještine poput kritičkog razmišljanja i rješavanja problema.

- Naglašavanje interdisciplinarnog učenja: Kako vještačka inteligencija nastavlja da se infiltrira u sve više i više aspekata naših života, za učenike će biti važno da imaju široko razumijevanje o tome kako funkcionira i kako utječe na različita polja i industrije.

- Podsticanje saradnje između ljudi i vještačke inteligencije: umjesto da se vještačka inteligencija posmatra kao zamjena za žive nastavnike, može biti od pomoći da ohrabri učenike da rade sa vještačkom inteligencijom kao načinom da unaprijede sopstvene sposobnosti učenja i rješavanja problema.

- Promoviranje etičke i odgovorne upotrebe vještačke inteligencije: Za učenike će biti važno da shvate potencijalne rizike i prednosti vještačke inteligencije i da nauče kako je koristiti na etički i odgovoran način.

Implementacijom ovih i drugih promjena obrazovni sistem može bolje pripremiti učenike za doba vještačke inteligencije i pomoći im da maksimalno iskoriste mogućnosti koje ona nudi.

Ja na ovo nemam šta dodati. Vještačka inteligencijo, pobijedila si.

Najnovije

Konkurs za srednjoškolce

Iz ugla ili ćoška (moj pogled na učionicu)

Školegijum redakcija

Quentin Vidal, analitičar u OECD-ovoj Direkciji za obrazovanje i vještine

Vlasti najčešće rade suprotno od potrebnog

Rubina Čengić

Nerealno visoke prosječne ocjene

Kada je dobar dovoljno loš

Fontoplumo

Studentice i studenti Filozofskog fakulteta UNSA ponovo traže prostoriju za molitvu

Korak prema napretku, jednakosti i slobodi ili potkopavanje obrazovne institucije

Marina Meić

Izgubljeno u printanju

Žena, majka, freelancerica

Lamija Begagić